Nafta ostaje geopolitičko oružje, Crna Gora potvrđuje sigurnost snabdijevanja

Nafta ostaje geopolitičko oružje i cijena barela juče je prešla 119 dolara uslijed rata na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog moreuza. Analitičari upozoravaju da bi dugotrajniji poremećaji mogli da utiču na snabdijevanje i svjetske cijene, dok vlade širom svijeta uvode mjere za zaštitu potrošača i stabilizaciju tržišta.

Situacija povećava rizike po pomorski saobraćaj i logistiku; potrošači i preduzeća mogli bi osjetiti poskupljenja u narednim sedmicama ili mjesecima, čak i ako sukobi budu brzo razriješeni.

Mađarska vlada najavila je ograničenje cijena goriva na pumpama: benzin do 595 forinti po litru (oko 1,51 eura) i dizel do 615 forinti po litru (oko 1,56 eura). Mjera važi za vozila registrovana u Mađarskoj i primjenjiva je na privatne građane, kao i na poljoprivredni i transportni sektor.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Moskva može ponovo sarađivati sa evropskim kupcima, ukoliko oni budu željeli povratak dugoročnoj i nepolitizovanoj saradnji, dodavši da ruske kompanije treba da iskoriste sadašnju situaciju na Bliskom istoku, iako smatra da je skok cijena vjerovatno privremen.

Lideri G7 razmatraju zajedničko puštanje nafte iz svojih strateških rezervi; odluka će zavisiti od kretanja na tržištu, rekao je nemački ministar finansija Lars Klingbajl. Do sada se usaglašeno povlačenje nafte iz rezervi dogodilo pet puta, uključujući i dva slučaja kao odgovor na invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Crna Gora danas ima stabilan i pouzdan sistem snabdijevanja naftnim derivatima. Zakon jasno propisuje da u situacijama kada dođe do ozbiljnog poremećaja u snabdijevanju, Vlada Crne Gore može donijeti odluku da se dio rezervi stavi na raspolaganje tržištu kako bi se spriječile nestašice i sačuvala stabilnost. Najveći dio rezervi nalazi se u Crnoj Gori (59,3 odsto), dok su preostale količine obezbijeđene u državama Evropske unije – Hrvatskoj (28,3 odsto) i Grčkoj (12,4 odsto). Crna Gora raspolaže sa 44.260 metričkih tona obaveznih rezervi naftnih derivata, što predstavlja oko 40 odsto ukupne obaveze rezervi i mogućnost približno mjesec i po dana normalnog funkcionisanja tržišta u redovnim uslovima potrošnje.

Ovakav model je uobičajena evropska praksa i dio sistema regionalne saradnje u oblasti energetske sigurnosti. Donošenjem Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima Crna Gora je prvi put dobila jasan i moderan pravni okvir za formiranje obaveznih rezervi. Proces formiranja rezervi počeo je tokom 2025. godine, a od septembra prošle godine država raspolaže konkretnim količinama goriva koje predstavljaju važan sigurnosni mehanizam. Naglašavaju da je posebno važno što je nakon više od dvadeset godina riješen spor oko skladišne infrastrukture te da su vraćanjem te infrastrukture u vlasništvo države stvoreni uslovi da ona konačno bude stavljena u funkciju javnog interesa i energetske sigurnosti Crne Gore. U mandatu ministra Admira Šahmanovića oblast je prvi put uređena na ozbiljan i sistemski način, uz ambiciozne ciljeve i početak konkretnog ostvarivanja rezultata – formirane su rezerve, uspostavljen sistem njihovog finansiranja i upravljanja, a oblast koja je godinama bila blokirana konačno je pokrenuta. Građani zato mogu biti sigurni da Crna Gora raspolaže kapacitetima koji obezbjeđuju stabilno snabdijevanje naftnim derivatima. Ministarstvo energetike i rudarstva nastaviće da pažljivo prati stanje na tržištu i da preduzima mjere kako bi snabdijevanje ostalo stabilno i sigurno.

Crna Gora nastavlja saradnju sa nadležnim institucijama i privredom kako bi na vrijeme reagovala u slučaju poremećaja na tržištu energije i osigurala stabilnost snabdijevanja građana i privrede.