Dolar ojačao, japanski jen pod pritiskom novih mjera vlasti

Na svjetskim tržištima dolar je ove sedmice ojačao prema korpi valuta, najviše prema japanskom jenu, usljed očekivanja da će nova japanska vlada voditi vrlo popustljivu fiskalnu politiku kako bi podstakla rast ekonomije.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je za 0,9 odsto na 97,78 bodova. U tom periodu, dolar je prema evropskoj valuti ojačao 0,7 odsto, pa je kurs eura skliznuo na 1,1785 USD, prenosi Hrportfolio. Takođe, američka valuta je ojačala i u odnosu na japanski jen, za 1,5 odsto, dostižući vrijednost od 155,05 JPY.

Oštar pad jena rezultat je najave japanske premijerke Sanae Takaichi, koja je, nakon pobjede na vanrednim parlamentarnim izborima, saopštila da će povećati javnu potrošnju i smanjiti poreze kako bi podstakla rast privrede. Jačanju dolara doprinio je i zapisnik sa posljednje sjednice Feda, koji je pokazao da su gotovo svi čelnici centralne banke glasali da kamatne stope ostanu nepromijenjene.

Mišljenja čelnika Feda po pitanju budućih očekivanja su podijeljena, ali se na tržištu procjenjuje da postoji oko 50 odsto šansi da će Fed do sjednice u junu smanjiti kamate za 0,25 procentnih bodova. Podršku dolaru dodatno su pružili podaci koji pokazuju da se inflacija u SAD-u i dalje kreće znatno iznad ciljanih nivoa Feda.

Ipak, tezu da bi Fed trebao da smanji kamate podržava podatak da je u posljednjem tromjesečju prošle godine najveća svjetska ekonomija porasla samo 1,4 odsto godišnje, što je znatno ispod očekivanja analitičara koji su predviđali rast od tri odsto. Analitičari ukazuju da je to usporavanje rasta privrede posljedica, između ostalog, prekida rada saveznih službi krajem prošle godine, zbog čega Kongres dugo nije mogao postići dogovor oko saveznog budžeta.

Dolar se našao pod pritiskom u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. recipročne carine koje je prošle godine uveo predsjednik Donald Trump prema zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama. Ove carine, koje se kreću u rasponu od deset do 50 odsto, moraju biti ukinute. Trump je međutim odmah potpisao dokumente o uvođenju desetodstotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Danas je poručio da će nove carine na sav uvoz povećati sa deset na 15 odsto i da će uskoro uvesti dodatne namete.

Zbog ovih dešavanja, iduće sedmice se može očekivati nesigurnost na finansijskim tržištima, posebno imajući u vidu da je tužbe protiv Trumpovih „recipročnih“ carina podiglo više hiljada kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca. Procjenjuje se da se radi o više od 175 milijardi USD, koje će SAD morati da isplati iz saveznog budžeta.