Banka hrane: Svaki peti građanin Crne Gore u zoni siromaštva, sistem socijalne zaštite mora se mijenjati

Svjetski dan borbe protiv gladi obilježava se 28. maja s ciljem da se skrene pažnja na činjenicu da veliki broj ljudi širom svijeta živi u gladi, saopštila je predsjednica Banke hrane Crne Gore Marina Medojević. Ona je navela da je u Crnoj Gori, prema zvaničnim podacima, svaki peti stanovnik u zoni siromaštva, kao i svako četvrto dijete.

„Od oko 125 hiljada najugroženijih građana, svega 15 hiljada prima materijalno obezbjeđenje porodice – jedino socijalno davanje namijenjeno najsiromašnijima u Crnoj Gori. U Podgorici ih je svega oko pet hiljada“, istakla je Medojević.

Kako je kazala, Glavni grad ima narodnu kuhinju koja zajedno sa kuhinjom Srpske pravoslavne crkve priprema obroke za oko hiljadu ljudi dnevno, dok sistem narodnih kuhinja u Crnoj Gori hrani nekoliko hiljada građana svakog dana. „Narodne kuhinje su važan, ali ne i dovoljan način ublažavanja gladi. One obezbjeđuju jedan obrok dnevno, koji ne može biti dovoljan za 24 časa“, navela je Medojević.

Prema njenim riječima, ugroženim građanima moraju biti besplatno dostupne osnovne životne namirnice i higijenska sredstva. „Obroci i solidarnost zajednice kroz donacije hrane, novca i SMS kampanje mogu ublažiti posljedice siromaštva i pomoći ljudima da prebrode kratkotrajne krize, ali ne mogu biti siguran oslonac. Humanitarni sektor ne smije zamijeniti sistem, jer je to znak slabe socijalne države“, poručila je ona.

Medojević smatra da se sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori, njegova sporost i birokratizovanost, moraju mijenjati. „Zdravstveni sistem mora biti u službi ljudi koji nemaju mogućnost da plate preglede i lijekove“, dodala je.

Ona je istakla da Crna Gora mora ozbiljno da se posveti rješavanju problema gladi među djecom. „Besplatna školska užina mora biti siguran obrok za djecu koja žive u nemaštini“, rekla je Medojević.

Navela je i da bi količina hrane koja se baca u Crnoj Gori bila dovoljna da pokrije osnovne prehrambene potrebe svih siromašnih građana kada bi postojali efikasni mehanizmi za prikupljanje i preraspodjelu sigurne i jestive hrane. „Globalna glad dostiže najviši nivo u posljednjih nekoliko godina, dok se humanitarna pomoć Ujedinjenih nacija u hrani smanjuje zbog naglog pada finansiranja“, upozorila je Medojević.

Kako je dodala, aktuelni sukobi, klimatske promjene i globalna ekonomska neizvjesnost dovode brojne države do kritičnog nivoa ugroženosti. „U 19 zemalja više od 147 miliona ljudi treba hitnu pomoć u hrani“, navodi se u izvještaju Globalne mreže protiv kriza povezanih s hranom (GNAFC).