Svaki peti stanovnik Crne Gore u zoni siromaštva, upozorava Banka hrane

Na Svjetski dan borbe protiv gladi, 28. maja, predsjednica Banke hrane, Marina Medojević, istakla je da je svaki peti stanovnik Crne Gore u zoni siromaštva, kao i svako četvrto dijete. Od oko 125 hiljada najugroženijih građana, samo 15 hiljada prima materijalno obezbjeđenje porodice, što je jedino socijalno davanje namijenjeno najsiromašnijima u Crnoj Gori.

U Podgorici, svega oko pet hiljada građana koristi ovu pomoć. Glavni grad ima narodnu kuhinju koja, zajedno sa kuhinjom SPC, priprema obroke za oko hiljadu ljudi dnevno. Sistem narodnih kuhinja, koje su osnivale lokalne samouprave, vjerske zajednice i nevladine organizacije, hrani nekoliko hiljada ljudi svakog dana, ali to nije dovoljno.

Medojević je naglasila da narodne kuhinje obezbjeđuju samo jedan obrok dnevno, što nije dovoljno za cjelodnevne prehrambene potrebe. Ugroženim građanima moraju biti besplatno dostupne osnovne životne namirnice i higijenska sredstva.

Ona je dodala da obroci i solidarnost zajednice kroz donacije hrane, novca i SMS kampanje mogu pomoći u ublažavanju posljedica siromaštva, ali ne mogu biti trajno rješenje. "Humanitarni sektor ne smije zamijeniti sistem, ovo je znak slabe socijalne države", rekla je Medojević, naglašavajući potrebu za reformom sistema socijalne zaštite u Crnoj Gori.

Prema njenim riječima, zdravstveni sistem mora biti u službi ljudi koji ne mogu priuštiti preglede i lijekove, a Crna Gora mora ozbiljno da se posveti rješavanju problema gladi među djecom. "Besplatna školska užina mora biti siguran obrok za djecu koja žive u nemaštini", zaključila je ona.

Medojević je takođe ukazala na to da bi količina hrane koja se baca u Crnoj Gori bila dovoljna da pokrije osnovne prehrambene potrebe svih siromašnih građana, ukoliko bi postojali efikasni mehanizmi za prikupljanje i preraspodjelu sigurne hrane.

Globalna glad dostiže najviši nivo u poslednjih nekoliko godina, dok se humanitarna pomoć Ujedinjenih nacija smanjuje zbog naglog pada finansiranja. "Aktualni sukobi, klimatske promjene i globalna ekonomska neizvjesnost dovode do kritičnog nivoa gladi, a 19 zemalja trenutno treba hitnu pomoć u hrani", zaključila je Medojević.