Od ratnog zločina deportacije izbjeglica iz BiH prošle su 34 godine

Prošlo je 34 godine od deportacije izbjeglica iz BiH, a porodice žrtava i dalje čekaju pravdu i spomenik. Apeli na SDT se nastavljaju.

1
Od ratnog zločina deportacije izbjeglica iz BiH prošle su 34 godine

Prošlo je 34 godine od deportacije izbjeglica koje su od ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine potražile spas u Crnoj Gori. Tim povodom, ispred Centra bezbjednosti Herceg Novi položeno je cvijeće, a upućeni su apeli Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se pozabavi ovim ratnim zločinom.

Deportacija se dogodila 1992. godine kada je crnogorska policija sprovela zločin, a država je 2008. godine priznala odgovornost kroz sudsko poravnanjem i isplatom odštete. Na dvadeset drugom memorijalnom okupljanju, koje je održano juče, žrtve su i dalje bez spomenika, dok izvršioci nijesu osuđeni. U Podgorici je pokrenuta procedura za imenovanje jedne ulice po Pavlu Bulatoviću, koji je izdao naređenje za hapšenje izbjeglica.

Iz Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori ponovo su apelovali na SDT da se bavi ovim zločinom, naglašavajući da zločin nosi žig sramote i nepravde. Na mjestu gdje je zločin otpočeo, ispred zgrade tadašnjeg Centra bezbjednosti Herceg Novi, ni nakon više od tri decenije nije postavljeno spomen-obilježje.

U Herceg Novom, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA, zajedno sa porodicama žrtava, održali su sedamnaesto memorijalno okupljanje. Direktorica HRA, Tea Gorjanc-Prelević, podsjetila je da je od najmanje 66 deportovanih muslimana, preživjelo samo dvanaest. Istakla je važnost podizanja spomen-obilježja za žrtve deportacije, za šta se njene organizacije zalažu od 2011. godine.

Gorjanc-Prelević je naglasila da je Herceg Novi grad u kojem je nastupilo novo vrijeme, gdje su politički činioci iskazali opredjeljenje za suočavanje sa ovim zločinom. Takođe, podsjetila je na žrtve logora Foča i druge lokacije, dodajući da nema podataka o stradanju deportovanih izbjeglica srpske ili hrvatske nacionalnosti.

Porodice žrtava traže odgovornost. Alen Bajrović, sin ubijenog Osma Bajrovića, očekuje da država konačno imenuje odgovorne i da privede pravdi nalogodavce i izvršitelje zločina. Jasenka Perović, sestra stradalog Alenka Titorića, istakla je koliko joj znači inicijativa za podizanje spomen-obilježja.

Petar Đukanović, programski direktor CGO, rekao je da sjećanje nije dovoljno za postizanje pravde, već je potrebno procesuiranje odgovornih. Dok se u Herceg Novom traži spomenik, u Podgorici je pokrenuta inicijativa da Pavle Bulatović dobije ulicu, što je izazvalo kontroverze.

Iako je Crna Gora isplatila odštetu porodicama žrtava, krivični postupak protiv devetorice optuženih policijskih funkcionera završio je oslobađajućom presudom. Pravnici HRA smatraju ovo tumačenje neprihvatljivim, dok je Evropska unija ocijenila stav sudova kao pogrešan.

Alen Bajrović je svjedočio o hapšenju svog oca, naglašavajući prijetnje koje je njegova majka doživjela pokušavajući da sazna njegovu sudbinu. Njegov iskaz predstavlja samo jedan od mnogih koji čekaju pravdu i priznanje.

Komentari

Pročitaj još

Festival ljeto 2026: Vodič kroz muzički kalendar Crne Gore

Crna Gora se priprema za najveće festivalsko ljeto do sada, sa EXIT festivalom i besplatnim Sea Dance festivalom u Budvi. U ovom vodiču saznajte što vas očekuje.

Festival ljeto 2026: Vodič kroz muzički kalendar Crne Gore

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.