Mrdak: Upravljači zaštićenih područja trebaju biti javne ustanove

Upravljači crnogorskih zaštićenih područja treba da budu javne ustanove, a ne privredna društva, ocijenio je predsjednik Parkova Dinarida Zoran Mrdak. On smatra da je njihova primarna funkcija zaštita prirode, koja je djelatnost od javnog interesa. Mrdak očekuje da novi Zakon o zaštiti prirode, na kojem se radi šest godina, bude usvojen u narednih mjesec ili dva.

„Bitno je da smo upravljači zaštićenih područja i mi (Parkovi Dinarida) bili proteklih mjeseci aktivni, da su vrata Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) bila otvorena i da su upravljači iznijeli resornom ministru Damjanu Ćulafiću sve ono što smatraju da u Nacrtu zakona može da se poboljša“, kazao je Mrdak agenciji MINA.

On je naveo da je pravni status upravljača zaštićenih područja jedna od bitnih stvari, dodajući da to treba da budu javne ustanove. Istakao je da su svi novi upravljači formirani kao privredno društvo, naglašavajući da „zaštita prirode je djelatnost od javnog interesa“. Mrdak je dodao da Crna Gora nema zakon o javnim ustanovama, ali da bi kroz sistemski zakon, kao što je Zakon o zaštiti prirode, upravljači trebali biti javne ustanove.

Prema njegovim riječima, postoji značajni benefit formiranja javnih ustanova umjesto privrednog društva. „Ako imate situaciju da je neki park prirode DOO od samog početka, on će u vrlo manjoj mjeri razvijati svoje funkcije zaštite, nego da je javna ustanova. Na taj način zaštita pati“, rekao je Mrdak.

On je istakao da se niže kategorije zaštite, pod kojima je sedam odsto teritorije države, finansiraju iz lokalnih budžeta, koji često nijesu dovoljni za potrebe. Mrdak je naveo da postoje dobra iskustva iz Hrvatske, gdje se parkovima prirode obezbjeđuju sredstva za plate i osnovne potrebe.

Naglasio je da je potrebno bolje obraditi pitanje zoniranja zaštićenih područja. „Svako zaštićeno područje ima tri zone – prva zona je zona striktne zaštite, druga i treća su zona manjeg ili više korišćenja resursa. Smatramo da trenutni režim unificira sva zaštićena područja“, rekao je Mrdak.

On je ukazao na nezadovoljstvo lokalnih zajednica koje su očekivale podršku razvoju kroz parkove, a ispostavilo se da je to ograničenje. Mrdak je istakao da Crna Gora razvija turizam u zaštićenim područjima na način da lokalne zajednice razvijaju turizam, dok se drugi model zasniva na koncesijama, a treći da samo zaštićeno područje razvija tu djelatnost.

U vezi sa svojinskim pitanjima, Mrdak je napomenuo da je većina nezadovoljstava građana proizašla iz toga kako mogu koristiti svoju svojinu u zaštićenim područjima i da je potrebno da prostorna planska dokumentacija bude uredna.

„Zlatno doba razvoja zelenog turizma u Crnoj Gori bilo je od 2004. do 2012. godine kada su mnoge strane organizacije ulagale sredstva u ruralni dio države. Mislim da svi benefiti koje danas imamo proističu iz tog vremena“, rekao je Mrdak.

On je naglasio da je potrebno bolje uvezivanje svih aktera i napredovanje menažmenta destinacije, dodajući da pitanje parkova treba da bude identitetsko pitanje Crne Gore kao ekološke države.

Mrdak je rekao da Crna Gora baštini tradiciju zaštićenih područja još od doba kralja Nikole, a da danas ima pet nacionalnih parkova, devet parkova prirode i ukupno 80 zaštićenih područja. On je istakao da su Parkovi Dinarida 2023. godine uradili analizu kondicije zaštićenih područja u Crnoj Gori, naglašavajući da rezultati nijesu bili ohrabrujući i da samo mali procenat zaštićenih područja ima ključne programe i akte koje Zakon nalaže.

Mrdak je naglasio potrebu da se ojačaju službe kroz edukaciju i kupovinu opreme. On je rekao da Crna Gora ima dinamičan ciklus formiranja novih zaštićenih područja i da se očekuje da do 2030. godine 30 odsto teritorije bude pod zaštitom, sa deset odsto pod striktnom zaštitom.

Govoreći o pregovorima sa EU, Mrdak je naveo da je stav da će poglavlje 27 biti zatvoreno u posljednjem kvartalu ove godine, dodajući da Crnu Goru pravi posao čeka tek kada bude potpisan ugovor o pristupanju EU.

Mrdak je rekao da je Parkovi Dinarida regionalna organizacija koja se bavi zaštitom prirode, koja je nastala prije 11 godina i danas okuplja 113 zaštićenih područja iz osam zemalja Dinarskog luka. Najavio je da će Parkovi Dinarida raditi na jačanju saradnje između zaštićenih područja u regionu i na edukaciji mladih.