Dr Stevović: Sve veća rezistencija prijeti efikasnosti antibiotika

Tim izabranog doktora za djecu u Dom zdravlja Tivat, na čelu sa pedijatricom Danicom Stevović, prepoznat je kao primjer dobre prakse u racionalnoj upotrebi antibiotika, nakon što je zabilježio najnižu stopu njihovog propisivanja na primarnom nivou zdravstvene zaštite tokom 2023. i 2024. godine. Tim povodom dr Stevović je bila gošća emisije Popodnevni alibi.

Dr Stevović ističe da je problem antibiotske rezistencije danas jedan od najvećih izazova moderne medicine, upozoravajući da se antibiotici i dalje prečesto koriste i kada nisu potrebni: „Većina infekcija u dječjem uzrastu je virusnog porijekla, a antibiotici služe isključivo za liječenje bakterijskih infekcija. Kada damo antibiotik kod virusne infekcije, nećemo imati nikakvu korist, jer antibiotik ne djeluje na viruse, a možemo napraviti dodatni problem i poremetiti imunološki odgovor organizma.”

„Najveći problem predstavlja sve manji broj takozvanih rezervnih antibiotika koji mogu djelovati kod teških i životno ugrožavajućih bakterijskih infekcija. Mogli bismo doći do toga da više nemamo adekvatnu terapiju za ozbiljne, potencijalno smrtonosne bakterijske infekcije. Zbog toga je izuzetno važno dati antibiotik samo onda kada zaista postoji prava indikacija,” objašnjava ona.

Ona dodaje da bakterije razvijaju otpornost upravo zbog česte i nepravilne upotrebe antibiotika, naročito kada ih pacijenti uzimaju samoinicijativno, bez pregleda i preporuke ljekara. Posebno upozorava na prekidanje terapije čim simptomi oslabe, jer to dodatno doprinosi stvaranju rezistentnih bakterija i otežava kasnije liječenje: „Jako je opasno prekinuti terapiju čim dođe do poboljšanja. Ako je propisano da se antibiotik koristi sedam dana, terapija mora da se ispoštuje do kraja. U suprotnom, infekcija se samo zaliječi, ali ne i izliječi, pa se simptomi vrlo brzo mogu vratiti.”

„Tada često moramo posegnuti za drugim, jačim antibioticima, a upravo to vodi ka razvoju rezistencije i smanjenju efikasnosti terapije u budućnosti,” naglašava dr Stevović.

Govoreći o liječenju djece, ona ističe da je često najbolji pristup takozvani koncept „posmatranja i čekanja”, jer se u prvim danima bolesti nekada ne može sa sigurnošću procijeniti da li je riječ o virusnoj ili bakterijskoj infekciji: „Infekcije su u najvećem broju slučajeva virusnog porijekla i često prolaze bez antibiotske terapije za nekoliko dana. Ne liječimo CRP, ne liječimo leukocite, već liječimo dijete i kliničku sliku koju ima.”

Dr Stevović dodaje da antibiotici mogu imati brojne neželjene efekte, naročito po crijevnu floru i imunitet, zbog čega preporučuje upotrebu probiotika tokom terapije i nakon nje. Smatra da su edukacija građana i odgovorno propisivanje terapije ključni za očuvanje efikasnosti antibiotika i zaštitu zdravlja budućih generacija: „Naša je obaveza da objasnimo zbog čega antibiotik nije potreban i da uvjerimo pacijente da radimo u njihovom najboljem interesu.”