HRA predlaže rad do 67. godine

Akcija za ljudska prava (HRA) dostavila je sugestije na Nacrt zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije, među kojima se ističe predlog da se sudijama i državnim tužiocima omogući da funkciju obavljaju do 67. godine. Tokom javne rasprave, HRA je Ministarstvu pravde dostavila pet predloga i sugestija.

“Predlozi se tiču dva ključna pitanja od javnog interesa: koliko dugo sudije i državni tužioci treba da ostaju na funkciji i treba li da primaju funkcionersku naknadu godinu i duže pošto dobrovoljno napuste funkciju — pitanja koja direktno utiču na efikasnost pravosuđa i na državni budžet”, navodi se u saopštenju.

Iz HRA su naglasili da su predložili da se sudijama, državnim tužiocima i sudijama Ustavnog suda omogući da obavljaju funkciju do 67. godine života, s obzirom na to da je ostanak u radnom odnosu do te starosne granice omogućen drugim građanima. “Granica od 66 godina, koju je predložilo Ministarstvo pravde, stvara nejednakost među profesijama, jer je nedavnim izmjenama Zakona o radu zaposlenima u drugim profesijama u Crnoj Gori omogućen rad do 67. godine”, navode iz HRA.

HRA ističe da je preuranjeni odlazak sa funkcije u pravosuđu štetan zbog već postojećeg ozbiljnog nedostatka sudija i državnih tužilaca, te da odlazak najiskusnijih dodatno ugrožava efikasnost. Kada je riječ o naknadi po prestanku funkcije (funkcionerska naknada), predložili su da se to pravo ukine u slučaju podnošenja ostavke, smatrajući da naknada treba da štiti one kojima funkcija prestaje bez njihove volje, a ne da bude finansijski podstrek za dobrovoljni odlazak.

Iz HRA su dodali da treba ukinuti produžavanje isplate naknade za još godinu dana kada se u tom periodu stiče pravo na penziju, ističući da to omogućava planiranje ostavke u odnosu na ostvarivanje prava na penziju i primanje punog iznosa zarade bez obavljanja funkcije. “I jednogodišnji, a pogotovo dvogodišnji plaćeni odmor u vrijeme kada se država bori sa zaostatkom predmeta je neracionalan”, dodali su iz te nevladine organizacije.

Iz HRA su upozorili da Slovenija i Bosna i Hercegovina ne predviđaju takvo pravo, dok Sjeverna Makedonija ne dozvoljava u slučajevima ostavke. U Hrvatskoj pravo na naknadu od maksimalno godinu imaju samo sudije Ustavnog suda, dok u Srbiji to traje tri mjeseca, uz mogućnost produženja za još tri ako korisnik u tom periodu stiče pravo na penziju. Na Kosovu ovo pravo imaju samo predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda i vrhovni državni tužilac.

HRA je saopštila da je prošle godine u Crnoj Gori po osnovu funkcionerskih naknada sudijama i državnim tužiocima isplaćeno više od 278 hiljada EUR, od čega skoro 180 hiljada državnim tužiocima, a gotovo 99 hiljada sudijama. Istovremeno, državi nedostaje 29 državnih tužilaca (20 odsto od predviđenog broja) i 39 sudija (12 odsto).

Ovi problemi se odnose i na druge javne funkcionere. HRA smatra da je neophodno izmijeniti i Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kako bi se ograničilo pravo na naknade po prestanku funkcije, naglašavajući da je prošle godine svim javnim funkcionerima po tom osnovu isplaćeno više od 700 hiljada eura.

HRA je podsjetila da je Akcija za socijalnu pravdu ranije podnijela inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji predviđa te naknade, ali o tome još nije odlučeno. Takođe, predložili su da se zakonom adekvatnije urede zarade pripravnika i savjetnika u pravosuđu, ukoliko to pitanje ne bude uređeno posebnim zakonom. “Predložili smo da pripravnici imaju pravo na zaradu najmanje u visini minimalne zarade za VII nivo kvalifikacije obrazovanja, a savjetnici najmanje u visini prosječne zarade u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.

Iz HRA su izrazili očekivanje da će predlagač zakona razmotriti i prihvatiti njihove predloge, odnosno da će odgovoriti na njih prije upućivanja nacrta u skupštinsku proceduru.