Nezavisno pravosuđe kao zajednički interes

Nezavisno, profesionalno i efikasno pravosuđe mora biti shvaćeno kao zajednički interes vlasti, opozicije, pravosudnih institucija i građana, ocijenjeno je u analizi Centra za demokratsku tranziciju (CDT). U analizi se poručuje da nijedna reforma neće biti uspješna bez jasne političke volje i suštinskih promjena.

Analizu je pisao advokat Siniša Gazivoda u okviru dijaloga koji CDT sa Institutom Damar pokreće povodom obilježavanja 20 godina nezavisnosti Crne Gore. U dokumentu se podsjeća da je reforma pravosuđa u Crnoj Gori započeta 2000. godine donošenjem Projekta reforme pravosuđa od strane tadašnje Vlade Republike Crne Gore.

“Na prvi pogled poređenje toga kako je pravosuđe izgledalo na početku reforme, a kako izgleda sada, vjerovatno bi se najbolje moglo opisati francuskom izrekom - plus ça change, plus c’est la même chose (što se više mijenja, to je više isto)”, piše u analizi. To se posebno odnosi na dužinu trajanja postupaka, povjerenje u pravosuđe i percepciju rezistentnosti pravosuđa na korupciju.

„Ipak, pažljivijim sagledavanjem, u dosadašnjoj reformi desile su se i brojne izuzetno važne promjene“, navodi se u dokumentu. Od iskazivanja namjere za pristupanje Evropskoj uniji (EU) 2010. godine, pravosudna reforma planira se i sprovodi kao dio procesa ispunjavanja kriterijuma za članstvo u EU.

U analizi se dodaje da je od otvaranja pregovora za poglavlje 23 - Pravosuđe i osnovna prava, koncept reforme sprovodi se, više ili manje uspješno, u kontekstu pregovora. Vlada je u junu 2013. usvojila akcione planove za poglavlja 23 i 24, a zatim je u julu te godine Skupština donijela Amandmane na Ustav Crne Gore koji su uveli značajne izmjene u pogledu pravosuđa.

Izbor predsjednika Vrhovnog suda i Sudskog savjeta prenijet je u nadležnost Sudskog savjeta, a propisana je kvalifikovana većina za izbor sudija Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca. Izbor državnih tužilaca, osim vrhovnog državnog tužioca, u potpunosti je prenijet u nadležnost Tužilačkog savjeta.

U analizi se ocjenjuje da političke promjene iz ljeta 2020. godine i njihove reperkusije ne mogu da se izostave iz kontekstualizacije pravosudne reforme. Ove promjene doprinijele su jačanju odgovornosti u sistemu i dovele do toga da se na optuženičkoj klupi nalaze istaknuti predstavnici pravosudnih institucija.

„Sudovi moraju da pokažu da su nepristrasni i nezavisni, kako od pojedinaca kojima sude, tako i od političkih centara moći koji očekuju određene ishode postupka“, piše u analizi. Ističe se da nijedna reforma neće biti uspješna bez jasne političke volje i društvenog konsenzusa.

„Nezavisno, profesionalno i efikasno pravosuđe mora biti shvaćeno kao zajednički interes svih – vlasti, opozicije, pravosudnih institucija i građana”, zaključuje se u analizi reforme pravosuđa.