Mladi koriste digitalne finansije, ali ne razumiju dovoljno

Prema istraživanju CEES-a, 19,3% srednjoškolaca koristi digitalno bankarstvo, dok 21% koristi digitalni novčanik. Istraživanje ukazuje na nizak nivo finansijske pismenosti među mladima.

1
Mladi koriste digitalne finansije, ali ne razumiju dovoljno

Prema podacima istraživanja CEES-a, 19,3% srednjoškolaca koristi digitalno bankarstvo, dok 21% koristi digitalni novčanik, prvenstveno radi efikasnijeg plaćanja i smanjenja rizika nošenja platne kartice.

Istraživanje ukazuje i na nizak nivo finansijske pismenosti među mladima – 48% srednjoškolaca ne poznaje pojam inflacije, dok 68% nema dovoljno informacija o kamatnim stopama. Takođe, oko 16% mladih bi kliknulo na link iz sumnjive poruke ili bi podijelilo svoje lične podatke.

Podaci ukazuju na potrebu dodatne edukacije i podizanja svijesti o prednostima i rizicima digitalnih finansija. “Čak je 61,9% mladih obuhvaćenih istraživanjem navelo da je mladima potrebno više edukacije o finansijama i digitalnoj bezbjednosti”, saopštila je nastavnica Biljana Krivokapić tokom radionica.

Na radionicama je razgovarano o mogućnostima uvođenja izbornih predmeta iz finansija u osnovno i srednje obrazovanje, kao i o načinima unapređenja zaštite mladih u digitalnom finansijskom okruženju. Učenicima su predstavljeni konkretni koraci koje treba preduzeti u slučaju sumnje na zloupotrebu bankovnih podataka, uključujući blokadu kartice, promjenu lozinki i prijavu, kao i prednosti i rizike digitalnih finansijskih transakcija.

Projekat „Digitalna bezbjednost za veću finansijsku inkluziju mladih“ realizuje CEES kroz program „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: Crnogorski digitalni štit (MDS)“, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa SHARE fondacijom, u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Komentari

Pročitaj još

Sindrom Rikija Martina: Društvo koje gubi suštinu

Riki Martin postaje simbol problema društva koje ne razlikuje kulturu od površnosti. U susret Danu nezavisnosti, kritičari ukazuju na gubitak pravih vrijednosti.

Sindrom Rikija Martina: Društvo koje gubi suštinu

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.