Bošnjački identitet kroz vijekove: Panel diskusija u Rožajama

U Rožajama je održana panel-diskusija o bošnjačkom nacionalnom identitetu, gdje su istaknuti značaj obrazovanja i afirmacije jezika.

0
Bošnjački identitet kroz vijekove: Panel diskusija u Rožajama

U Rožajama je minulog vikenda održana panel-diskusija pod nazivom “Bošnjački nacionalni identitet početkom 21. vijek” u organizaciji i koordinaciji dr Seada Šahmana. Na panelu su govorili mr Admir Adrović, istoričar, i mr Jasmina Halilović, profesor jezika i književnosti.

Koordinator projekta Sead Šahman ukazao je na značaj naziva panela kroz dva entiteta koja dominatno određuju temu, a to su: identitet i 21. vijek. “Bošnjaci su vijekovima autohton narod na ovim prostorima, svoji na svome, ali i narod koji zaslužuje evropsku budućnost” – kazao je Šahman.

On je takođe istakao značaj obrazovanja novih generacija, kako formalnog, tako i neformalnog, pa je to i jedan od razloga što su kao predavači pozvani ugledni profesori. Istoričar i osmanista Admir Adrović naglasio je da bošnjački identitet nije nastao odjednom. “On je nastajao kroz srednji vijek, kroz osmanski period, kroz krize 19. vijeka, kroz borbu za priznanje u 20. vijeku. I danas je i dalje u razvoju. Ali ima jednu veliku prednost - navikao je da se mijenja i opstaje. I upravo zbog toga - on traje” – kazao je Adrović.

Profesorica Jasmina Halilović je dodala da kraj 20. i početak 21. vijeka možemo posmatrati kao period nacionalnog buđenja Bošnjaka i redefinicije bosanskog jezika. “U Sandžaku je došlo do porasta broja visokoobrazovanih ljudi, naročito žena. Time je afirmacija žena u javnom životu postala izraženija i snažnija. Najznačajniji podsticaj u tom procesu bilo je uvođenje bosanskog jezika u školama” – kazala je Halilović. Ona je naglasila da je period prve polovine 21. vijeka obilježen tendencijom vraćanja i afirmacije maternjeg – bosanskog jezika u obrazovanju i javnom životu.

Projekat je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Komentari

Pročitaj još

Sloga kao opravdanje za nasilje – kontroverzni spomenik u Podgorici

U Podgorici je postavljena spomen-ploča koja izaziva brojne kontroverze, a na kojoj se slika susreta Amfilohija Radovića i Halita Đečevića tumači kao simbol duhovne sloge.

Sloga kao opravdanje za nasilje – kontroverzni spomenik u Podgorici

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.