HRA: Korak bliže podizanju spomen-obilježja žrtvama deportacije iz 1992. godine

Inicijativa za podizanje spomen-obilježja žrtvama deportacije iz 1992. godine dobila podršku lokalnih vlasti. Sastanak je održan između NVO sektora i odbornika u Herceg Novom.

0
HRA: Korak bliže podizanju spomen-obilježja žrtvama deportacije iz 1992. godine

Povodom inicijative za podizanje spomen-obilježja žrtvama deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz 1992. godine u Herceg Novom, danas je održan sastanak između odbornika lokalnog parlamenta i ministarke kulture Tamarom Vujović, predstavnicima NVO HRA i ANIMA, kao i Alenom Bajrovićem, sinom stradale žrtve deportacije.

Na sastanku su prisustvovali predstavnici odborničkih klubova Demokratske Crne Gore, Novske liste, Demokratske partije socijalista, Evropskog saveza, Građanskog pokreta za Herceg Novi i URE, kao i Nebojša Mandić, novinar i građanin Novog, koji od 2010. godine prisustvuje memorijalnim skupovima ispred CB Herceg Novi.

“Svi prisutni su podržali inicijativu da se Savjetu za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova Skupštine opštine Herceg Novi podnese predlog za podizanje spomen-obilježja žrtvama deportacije izbjeglica iz 1992. godine ispred objekta Centra bezbjednosti u Herceg Novom”, saopšteno je iz HRA.

Naglašena je spremnost da se ova inicijativa uputi Savjetu i Skupštini opštine, kako bi se trajno obilježilo sjećanje na žrtve deportacije i iskazao pijetet prema stradalima i njihovim porodicama.

“Spomen-obilježje treba da nosi poruku koja ujedinjuje, koja je protiv zločina i koja šalje poruku budućim generacijama da se nikada ništa slično ne ponovi”, dodaje se u saopštenju.

Tokom sastanka su predstavljene pravosnažno utvrđene činjenice iz presude Višeg suda u Podgorici, prema kojima su civili iz Herceg Novog, krajem maja 1992. godine, organizovano i nezakonito odvedeni, a većina njih je stradala u logorima Vojske Republike Srpske.

Na sastanku su predočeni rezultati istraživanja javnog mnjenja u Herceg Novom iz aprila 2024. godine, koji pokazuju da je više od trećine stanovnika podržalo podizanje spomenika, dok su ostali bili neutralni zbog nedostatka informacija.

Razgovor je organizovan u okviru projekta Akcije za ljudska prava „Zajedno do trajnog mira kroz obrazovanje, dijalog i memorijalizaciju“, finansiranog od strane Evropske unije i sprovodnog Programa UNDP-a.

Komentari

Pročitaj još

Sloga kao opravdanje za nasilje – kontroverzni spomenik u Podgorici

U Podgorici je postavljena spomen-ploča koja izaziva brojne kontroverze, a na kojoj se slika susreta Amfilohija Radovića i Halita Đečevića tumači kao simbol duhovne sloge.

Sloga kao opravdanje za nasilje – kontroverzni spomenik u Podgorici

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.