Direktori ne vide rizične prakse u školama

Prema istraživanju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) pod nazivom “Procjena rizika od korupcije u obrazovnom sistemu Crne Gore”, više od polovine učenika bi prijavilo kada bi nastavnik tražio poklon, uslugu ili novac radi bolje ocjene, ali četvrtina to ne bi učinila. Petina đaka nije imala stav o ovom pitanju.

Ovakva raspodjela odgovora sugeriše da, iako postoji većinska spremnost kod učenika da reaguju na očigledan oblik korupcije, ostaje značajan prostor za neodlučnost i uzdržanost. Gotovo polovina ispitanika ili ne bi prijavila takvu situaciju ili nije sigurna kako bi postupila, što ukazuje na potrebu za jačanjem povjerenja u mehanizme prijavljivanja, ocijenjeno je u dokumentu MPNI.

Istraživanje je sprovedeno među 3.848 učenika, 3.013 roditelja, 2.264 nastavnika i 159 direktora ili pomoćnika direktora, a fokusirano je na percepciju i iskustva u vezi sa korupcijom i rizičnim praksama u obrazovanju.

Privatni časovi, privilegije, nekvalitetna nastava…

U izvještaju se navodi da je u posljednjih 12 mjeseci 43,2 odsto učenika pohađalo privatne časove, dok 7,1 odsto učenika smatra da bez njih ne može postići uspjeh. Razlozi za dodatnu nastavu najčešće su priprema za ispit (37,1 odsto), savladavanje gradiva (25,1 odsto) i poboljšanje ocjene (16,8 odsto).

Podaci pokazuju da dio učenika časove pohađa kod nastavnika iz sistema, pa 15 odsto učenika navodi da je nastavnik kod kojeg idu zaposlen u njihovoj školi. Istovremeno, 40,3 odsto učenika navodi da nastavnik kod kojeg pohađaju privatne časove u drugoj školi predaje isti predmet.

U otvorenim odgovorima učenici i roditelji ukazuju da se odlučuju za privatne časove jer se gradivo ne objašnjava dovoljno jasno, nastava je prebrza i nema dovoljno individualnog pristupa.

Otvoreni odgovori učenika grupisani su u sedam dominantnih cjelina, a najizraženije su teme favorizovanja, privilegija i uticaja veza, nedostatka jasnih pravila i transparentnosti, kao i slabog nadzora i neefikasnog reagovanja škole na nepravilnosti. Značajan dio odgovora odnosi se i na nekvalitetnu nastavu i nekompetentan kadar.

Slični podaci odnose se i na roditelje — 39,9 odsto roditelja navodi da je njihovo dijete u posljednjih 12 mjeseci uzimalo privatne časove, a kao razloge navode savladavanje gradiva, poboljšanje ocjene i pripremu za ispite.

Istraživanje bilježi stavove o odnosima u školama — 33,5 odsto učenika smatra da postoje privilegovani učenici kojima se češće izlazi u susret nego drugima. Kod situacija u kojima drugi učenik ostvaruje korist preko veze, 33 odsto učenika navodi da bi prijavilo, dok 32,7 procenata kaže da to ne bi učinilo, a 34,3 procenta je neodlučno.

Kao razloge za neprijavljivanje navode se strah od posljedica, nepovjerenje da bi škola reagovala i uvjerenje da ništa ne bi bilo promijenjeno, ali i stavovi poput nije moja stvar i ne želim da se miješam.

Gotovo polovina đaka (47,9 odsto) kaže da bi se u tim situacijama najprije obratili roditelju ili staratelju, dok bi manji broj kontaktirao školu ili institucije. Relativno nizak udio onih koji bi se prvo obratili formalnim mehanizmima prijavljivanja ukazuje na to da ti kanali nisu dovoljno prepoznati kao prvi izbor.

Nastavnici tvrde da trpe pritiske

Istraživanje pokazuje da su i nastavnici imali zahtjeva za poseban tretman određenih đaka. Tako skoro četvrtina njih (23,5 odsto) navodi da je imalo zahtjev za povoljniji tretman, dok 27,6 procenata kaže da je doživjelo pritisak da izmijeni ocjenu ili drugačije postupi.

U izvještaju se navodi da 50,7 odsto nastavnika navodi da je makar jednom odbilo poklon, uslugu ili privatni aranžman, jer ga je smatralo neprimjerenim. Takođe, 23,8 odsto nastavnika kaže da škola ima jasne pisane procedure za poklone i prijavu nepravilnosti, dok 50,5 odsto navodi da ne zna da li takve procedure postoje.

Kao oblasti u kojima prepoznaju rizik, nastavnici najčešće navode pritisak roditelja (25,9 odsto), ocjenjivanje (21,0 odsto) i zapošljavanje (17,1 odsto). Nešto izraženiji problem vidi se kod pritisaka od kolega, uprave ili roditelja da se izmijeni ocjena, opravdaju izostanci ili drugačije postupi.

Tek nešto manje od 10 odsto anketiranih nastavnika saopštilo je da drži privatne časove. U zaključcima se posebno izdvaja pitanje privatnih časova, koji predstavljaju legitimnu podršku učenju, ali i potencijalni prostor sukoba interesa.

Direktori najmanje opažaju rizične prakse u školama, a zbirni indeks pokazuje da ova grupa u najmanjoj mjeri registruje prisutnost koruptivnih praksi. Najveće rizike najčešće izdvajaju ocjenjivanje (27,2 odsto) i izostanke (25,7 odsto).