Subota – život po nižoj cijeni

Subota je na zapadu rezultat borbe industrijskog radništva u prethodna dva vijeka, ali se u centrima velikih gradova postepeno pretvorila u potrošačke orgije. U Srbiji slobodan vikend za mnoge i ne postoji.

U subotu prije podne, mnogi duže spavaju, svraćaju do kafea, uživajući u mirisu kafe i tišini. Ipak, ova slika savršenog odmora je više teoretska. Umjetnost često slavi subotu i nedjelju kao dane istinskog života, dok film "Groznica subotnje večeri" iz 1977. godine označava trijumf disko-kulture nad rok muzikom. U isto vreme, pank pokret je počeo da se razvija, donoseći novu energiju. Subotnji engleski pabovi iz sedamdesetih opjevani su u hitu Eltona Džona.

Subota je postala ventil za energiju ukroćenu petodnevnim radom. Mnogi umjetnici, kao što su Kejt Stivens i Dejvid Bouvi, obrađivali su temu subote, dok su pjesme posvećene nedjelji često bizarnije. "Gloomy Sunday" Lasla Javora, poznata kao "Pjesma samoubica", postala je svjetski hit, dok su vedre melodije poput "Samba Do Sol" pozivale na sunčana prijepodneva.

Tržni centri postaju mjesta potrošnje, dok su subote često dani kada se ljudi rasipaju. Njemačka je zakonski regulisala radno vrijeme, zatvarajući prodavnice u subotu u 20 sati, ali je time subotu pretvorila u dan potrošačke groznice. U Srbiji, gotovo sve prodavnice rade vikendom, omogućavajući potrošačima da uživaju u kupovini. Ipak, radnici u privatnim firmama često rade i subotom i nedjeljom.

Hladnoratovska konkurencija ideoloških blokova dovela je do jačanja radničkih prava na Zapadu, dok se u Srbiji rad i dalje odvija bez prestanka. Subota je postala dan kada se ljudi okupljaju, igraju košarku, ili se druže u kafeima. Globalizacija, neoliberalna dogma i digitalizacija usitnjavaju vikend, dok su radnici sve više povezani sa mrežom čak i kada spavaju.

Gig ekonomija, kao model rada, donosi fleksibilne poslove, ali i nestabilnost. Radnici su prisiljeni da se prilagođavaju potrebama tržišta, bez sigurnosti i zaštite. Ovaj oblik rada često ih lišava slobodnog vremena, dok se tehnologija ubrzano razvija, preuzimajući mnoge poslove. Na kraju, sloboda se pretvara u prebacivanje rizika sa poslodavca na radnika, ostavljajući ih bez sigurnosti.