Dan planete Zemlje: Raskorak između ekološke države i stvarnosti u Crnoj Gori

Dan planete Zemlje, 22. april, obilježava se različitim manifestacijama, postavljanjem instalacija, predstavljanjem knjiga, slobodnim ulazom na izložbe i koncertima. U programima učestvuju učenici, čelnici lokalnih zajednica, građani, muzeji i brojne druge institucije.

U Crnoj Gori, međutim, ovaj datum sve češće poprima karakter ritualnog podsjećanja na dubok raskorak između deklarativnog statusa 'ekološke države' i stvarnog stanja na terenu. Iako je Crna Gora Ustavom definisana kao ekološka država, praksa već godinama pokazuje suprotnu sliku: sistemska neefikasnost, institucionalna sporost i odsustvo dugoročne strategije doveli su do toga da se osnovni ekološki standardi održavaju više na papiru nego u realnosti.

Divlje deponije postale su gotovo uobičajen prizor i u urbanim i u ruralnim sredinama, dok se more, jezera i rijeke sve češće tretiraju kao odvodni kanali za otpad, a ne kao prirodni resurs koji se štiti. Dodatno zabrinjava činjenica da se ključni ekološki problemi ne rješavaju sistemski, već fragmentarno i najčešće pod pritiskom javnosti ili međunarodnih partnera.

Umjesto preventivnog djelovanja, institucije uglavnom reaguju naknadno, dok kaznena politika u praksi rijetko ima pozitivan efekat. Reciklažna infrastruktura ostaje nedovoljno razvijena, a mehanizmi kontrole zagađivača često su formalni, bez stvarnog kapaciteta da promijene stanje na terenu.

I dalje se guraju projekti bez obzira na posljedice, na obali gdje se sumanuto gradi, nasipava i betonira. Urbanizam je zanemaren u korist brzih investicija i profita. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF-Adrija upozorava da očuvanje života na Zemlji zahtijeva hitno jačanje povezanosti prirodnih staništa kako bi se zaustavio alarmantan gubitak bioraznolikosti.

Prirodu dodatno opterećuje zagađenje, osobito voda – naših rijeka i mora – čije su posljedice već danas dramatične za ekosistem i zdravlje ljudi.