Alaj-barjak kao glavna državna zastava Crne Gore 1876. godine
Alaj-barjak je 1876. godine bio glavna državna i vojna zastava Crne Gore. O tome svjedoči Zeko Mašanov Popović, alajbarjaktar crnogorske vojske.

Alaj-barjak je u istorijskoj tradiciji Crne Gore imao status glavne državne i vojne zastave. O tome je, između ostalog, 1911. godine pisao i glavni alajbarjaktar crnogorske vojske Zeko Mašanov Popović sa Njeguša. U svom svjedočenju, on navodi da je u bici na Ilijinom brdu kod Grahovca 1876. godine, kao alaj-barjaktar, nosio alaj-barjak ispred crnogorske vojske, te ističe da je alaj-barjak tada, kako precizira, bio glavna državna zastava.
Evo i dokaza o tome u prilogu. Tekst alaj-barjaktara Zeka M. Popovića objavljen je u "Cetinjskom vjesniku", broj 29, od 16. aprila 1911. str. 3.
"Bitka na Ilijinom Brdu kod Grahovca Izjava alaj-barjaktara Zeka Popovića Poštovani Gospodine Uredniče! Uljudno vas molim da biste dozvolili oštampati ovo moje nekoliko redaka u narednom broju cijenjenog lista „Cetinjskog Vjesnika": U 21. broju Vašeg lista od 14. marta t. god, g. Ibrijski, opisujući zasluge i rad pokojnog kap. Filipa Đ. Đuraškovića, na jednom mjestu navodi: da je pok. kapetan Filip nosio alaj-barjak pred batalionom tada njeguško-cetinjskim (a ne cetinjsko-njeguškim) u bitci na Ilijinom brdu kod Grahovca. Ovdje se potpisnik g. Ibrijski poslužio neistinom, jer sam ja kao alaj-barjaktar u bitci na Ilijinom Brdu kod Grahovca na čelu bataliona njeguško-cetinjskog nosio glavnu državnu zastavu alaj-barjak, kao i u svim ostalim bojevima, gdje god sam učestvovao, što je i svakom crnogorskom ratniku dobro poznato, a premda je pok. kap. Filip Đurašković bio moj zastupnik. Hrabrost i junaštvo, kao god i zasluge pok. kap. Filipa Đuraškovića meni su dobro poznate i ja ih cijenim - i poštujem kao god što poštujem i zasluge svakog zaslužnog Crnogorca, a gornje kao odgovor nepoznatom potpisniku g. Ibrijskome - navedoh u prilog istine. Njeguši, 12. aprila 1911. g. Alaj-barjaktar, Zeko M. Popović".
Komentari
Istorija u dva šlepera: Fantastika i nauka u Crnoj Gori
U tekstu se analizira ideološki pristup Budimira Aleksića i njegovih tumačenja crnogorske istorije. Postavlja se pitanje o postojanju i identitetu Crne Gore kroz prizmu naučne fantastike.

Povezani članci
Popularno u Društvo
- "Đoković govori iste jezike kao ja" - Novak Đoković u Epstein fajlovima
- Ombudsman utvrdio uznemiravanje profesorice u podgoričkoj školi
- Tivćani ogorčeni novim pravilnikom o dodjeli komunalnih vezova
- Inspekcija zatvorila prvo plutajuće kupalište u Boki: Gugi ne smije puštati kupače
- Moratorijum na gradnju objekata u Boki Kotorskoj stupio na snagu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.



