Andrea Laković: Psihologija sporta kao ključ uspjeha sportista

Gošća emisije „Uhvati dan“ bila je proslavljena odbojkašica, a sada diplomirani psiholog, master filozofskog savjetovanja i neurolingvistički trener, Andrea Laković. Ona je sada i članica stručnog štaba U16 i U18 ženske odbojkaške reprezentacije Crne Gore.

Laković je svoju priču započela tokom studija u Americi, gdje je diplomirala psihologiju i prvi put se upoznala sa psihologijom performansa. Njeno dvadesetogodišnje iskustvo u sportu doprinijelo je shvatanju koliko je mentalni rad presudan, ali često zanemaren. Kroz karijeru je prolazila faze gdje je bila svjesna svog kapaciteta, ali nije znala kako da se izbori sa emocijama i pritiskom. Želja joj je da pomogne sportistima da ne odustaju od sebe u teškim trenucima.

Ne bih mogla reći da je to bio samo jedan trenutak, već niz situacija koje sam doživljavala i gledala kroz svoju karijeru, a sada i kroz rad sa sportistima koje aktivno pratim, jasno mi je da isti sportista sa istim nivoom fizičke spreme daje potpuno različite rezultate u zavisnosti od svog mentalnog stanja, ističe Laković.

Moj posao „iza kulisa“ je da radim sa onim dijelom sportiste koji publika ne vidi, a koji najviše utiče na rezultat. Radimo često na unutrašnjem dijalogu, načinu razmišljanja u ključnim momentima, kako da se vrati posle lošeg poteza, kako da upravlja pritiskom. Pomažem sportisti da njegov unutrašnji svijet prestane da ga sabotira, i da umjesto toga krene da ga podržava, dodaje Laković.

Jasno nam je da je fizička sprema osnova, i bez nje nema performansa. Ali, misli određuju koliko će tog kapaciteta zaista biti iskorišćeno. Na višim nivoima, razlika u fizičkoj spremi je minimalna, dok sposobnost sportiste da ostane mentalno stabilan pravi razliku.

Klasična psihologija daje dubinu i razumijevanje, dok neurolingvističko programiranje (NLP) nudi praktične alate. Psihologija odgovara na pitanje zašto, dok NLP odgovara na pitanje kako. Ova kombinacija omogućava Laković da svojim klijentima pruži sveobuhvatnu podršku.

Mentalna blokada kod sportista znači da oni imaju znanje i vještinu, ali ne uspijevaju da ih ispolje u ključnom momentu. U praksi to izgleda kao prevelika analiza, strah od greške ili osjećaj ukočenosti. Riječi koje sportista koristi takođe imaju ogroman uticaj na njegov performans, jer oblikuju način na koji doživljava sebe i situaciju.

Najčešći mentalni obrasci koji sputavaju sportiste uključuju perfekcionizam, strah od greške i preveliku analizu. Proces promjene od trenutka kada sportista kaže „nisam dovoljno dobar“ do stabilnog samopouzdanja zahtijeva osvještavanje i razgrađivanje tih misli.

Naravno, već u uvodnoj seansi volim da počnem sa vježbom koja je konkretna i kroz koju dobijamo zadatke šta nam je činiti. Uvjerenja su naši temelji od kojih krećemo, a vježbe pomažu da izgradimo sliku o očekivanjima i spremnosti na napredak.