NVO MMNE: Mladi stalno online, ali bez znanja o zaštiti

Prema istraživanju NVO Multimedijal Montenegro (MMNE), mladi na sjeveru Crne Gore svakodnevno koriste internet i društvene mreže, ali bez osnovnih znanja o digitalnoj bezbjednosti, zaštiti ličnih podataka i sopstvenim pravima u online prostoru. Istraživanje je sprovedeno među mladima u Beranama, Mojkovcu i Bijelom Polju, a rezultati su predstavljeni na press konferenciji, gdje su govorili predsjednici NVO MMNE Željko Đukić i asistentkinja na projektu Ena Pušija.

Istraživanje je obuhvatilo oko 180 mladih, većinom srednjoškolaca, i pokazalo da je digitalna prisutnost skoro potpuna. Čak 175 ispitanika koristi internet više puta dnevno, što ukazuje na to da je digitalni prostor postao sastavni dio svakodnevice mladih. Najčešće korišćene platforme su Instagram i TikTok, dok se internet u najvećoj mjeri koristi za zabavu i komunikaciju. Iako značajan broj ispitanika koristi internet za informisanje, manja je zastupljenost u edukaciji ili razvoju praktičnih vještina.

„Ovakva struktura korišćenja ukazuje na snažan uticaj digitalnih platformi na svakodnevni život mladih, ali i na nedovoljno iskorišćen potencijal interneta kao alata za učenje i razvoj. Zabrinjavajući je nedostatak osnovnih znanja o bezbjednosti kod mladih, uprkos visokom nivou korišćenja, a istraživanje pokazuje ozbiljan deficit znanja o digitalnoj bezbjednosti“, naglašavaju iz NVO MMNE.

Više od 110 mladih priznaje da je dijelilo lične podatke na internetu, uključujući broj telefona, fotografije ili druge osjetljive informacije, često bez jasne svijesti o rizicima. Dodatno, čak 77 ispitanika ne zna šta je dvofaktorska autentifikacija, jedan od osnovnih mehanizama zaštite naloga, dok značajan broj mladih koristi jednostavne ili iste lozinke na više platformi, što dodatno povećava rizik od zloupotreba.

Istraživanje je takođe pokazalo zabrinjavajuću izloženost nasilju i govoru mržnje. Čak 150 ispitanika navelo je da je primijetilo govor mržnje na društvenim mrežama, dok značajan broj njih ima lično iskustvo sa uvredama, uznemiravanjem ili neprimjerenim sadržajem. Reakcija na ove pojave uglavnom izostaje – većina mladih navodi da u takvim situacijama problem ignoriše, ne prijavljuje ga i ne traži pomoć, što ukazuje na nizak nivo povjerenja u mehanizme zaštite.

Jedan od nalaza istraživanja odnosi se na institucionalnu i društvenu dimenziju zaštite. Čak 137 ispitanika ne zna kome da se obrati u slučaju digitalnog nasilja, što znači da više od tri četvrtine mladih nema osnovne informacije o dostupnim mehanizmima podrške. Istovremeno, veoma mali broj ispitanika naveo je da je ikada prijavio problem nadležnim institucijama ili samim platformama, što dodatno potvrđuje pasivnu poziciju mladih u digitalnom prostoru.

„Mladi se susreću sa lažnim vijestima i dezinformacijama koje su svakodnevno prisutne. Gotovo svi ispitanici navode da se često ili povremeno susreću sa lažnim vijestima, dok više od 100 njih ističe da samo djelimično zna kako da provjeri tačnost informacija. To znači da mladi, iako svjesni postojanja problema, nemaju razvijene vještine kritičkog razmišljanja i provjere izvora, što ih čini podložnim manipulaciji“, ističu iz NVO MMNE.

Jedan od ključnih zaključaka istraživanja odnosi se na nedostatak sistemske edukacije. Čak 142 ispitanika nikada nije prošlo bilo kakvu obuku iz digitalne bezbjednosti, što ukazuje na ozbiljan jaz između potreba mladih i obrazovnih sadržaja koji su im dostupni. Na pitanje o najvećim problemima na internetu, mladi su najčešće izdvajali nedostatak znanja o digitalnoj bezbjednosti, digitalno nasilje i govor mržnje, zavisnost od društvenih mreža, kao i širenje lažnih vijesti.

Uprkos zabrinjavajućim podacima, istraživanje bilježi i ohrabrujuće rezultate. Gotovo 100 mladih izrazilo je spremnost da učestvuje u edukacijama, a dodatni broj ispitanika navodi da bi mogao biti zainteresovan, što pokazuje značajan potencijal za unapređenje znanja. Prioritetne teme koje su mladi izdvojili uključuju zaštitu ličnih podataka, digitalnu bezbjednost, prepoznavanje lažnih vijesti i reagovanje na digitalno nasilje.

Komentarišući rezultate istraživanja, Željko Đukić istakao je da podaci predstavljaju ozbiljno upozorenje. „Mladi su danas stalno online, ali nijesu bezbjedni. Nemaju dovoljno znanja, nemaju podršku sistema i često ne znaju kome da se obrate. To znači da su praktično prepušteni sami sebi u digitalnom prostoru“, kazao je Đukić. Ena Pušija je dodala da digitalna pismenost mora biti prepoznata kao osnovna kompetencija: „Ako mladi ne znaju kako da zaštite sebe na internetu, onda govorimo o ozbiljnom društvenom problemu. Edukacija mora biti kontinuirana i dostupna svima“.