Tri načina da upravljate reakcijom na stres bez kajanja

Umijeće da ne planete jeste u tome da naučite da sarađujete sa tom stresnom reakcijom, umjesto da vas ona preuzme. Ljudi su biološki podešeni na preživljavanje, što znači da naša tijela emocionalnu nelagodu često doživljavaju kao stvarnu prijetnju.

Svi različito reagujemo na stres. Kada neko usmjeri ljutnju prema vama, vaš instinkt može biti da uzvratite, da se povučete u sebe ili da fizički poželite da izađete iz prostorije. Te reakcije nijesu mane karaktera. To su automatski odgovori na stres, osmišljeni da vas zaštite, čak i kada sama situacija zapravo nije istinski opasna.

Dobra vijest je da, kada shvatite šta vaša reakcija na stres radi, možete je usporiti, obraditi i izabrati kako ćete odgovoriti. Ovi alati pomažu vam da se izborite sa stresom u trenutku, kako ne biste izgovorili nešto što ćete kasnije poželjeti da povučete.

Postanite svjesni onoga što vaše tijelo radi. Svjesnost je prvi korak ka promjeni emocionalnih i fizičkih navika. Važan korak je da odvojite vrijeme i prepoznate neprijatne senzacije u svom tijelu. Kako reagujete na emocionalnu nelagodu ili očekivanu traumu? Da li se borite? Da li napuštate prostor? Da li se ukočite i ne znate šta da uradite? Ako je ljuta osoba vaš šef, možda ćete poželjeti da se sakrijete ili ukočite od stida ili straha da ne dobijete otkaz. Te reakcije - borba, bijeg ili ukočenost - mogu se javiti zato što stresne situacije bude emocije, očekivanja i neprijatne tjelesne senzacije.

Kada emocije počnu da vas nose, obratite pažnju na te senzacije u svom tijelu. Doktorka Karmen Hara, doktor filozofije, podstakla je ljude da prepoznaju da je "jedan od ključeva distanciranja da trenirate svoj mozak da sve manje razmišlja o stvarima koje vas opterećuju. Kada uhvatite sebe da u glavi stvarate bolne ili štetne priče, stanite i preusmjerite pažnju. To će vam vremenom pomoći da dostignete zdrav emocionalni tok. Ako promijenite fokus, možete promijeniti ishod."

Prestanite sa pretjeranim analiziranjem i počnite da osjećate. Ljudi imaju snažnu potrebu da razumiju zašto i kako su počeli da osjećaju to što osjećaju. Pokušaj da se to razumije može dovesti do pozitivne promjene. Međutim, samo razumijevanje ne dovodi do promjene, jer ljudi ne znaju šta dalje da rade. Često ostaju zaglavljeni u analiziranju i preispitivanju, u nadi da će tako doći do promjene koju žele. Ono što ne znaju jeste da razumijevanje nije neophodno da bi do promjene došlo.

Kada uhvatite sebe u tom trenutku, možete otvoriti drugačije neuronske puteve i nove načine postojanja. "Trening pažnje i prisutnosti efikasan je dio procesa ponovnog povezivanja i rješenje za smanjenje anksioznosti", objasnila je psihoterapeutkinja Ketrin Maza. "Vrlo često je pravi izvor anksioznosti prikriven, možda iza sitnih iritacija ili jednostavno lošeg raspoloženja. U tišini otkrivamo stvarne brige i strahove, a kada ih raščlanimo, postaju podnošljiviji."

Pustite emocije da prođu kroz vas i dišite. Ako emociji nije dozvoljeno da teče, ona će se nagomilati. Način na koji osoba funkcioniše u svijetu više ne djeluje, ali nema novi način postojanja, pa ostaje ista. Obrada tih senzacija pomaže emocionalnoj slobodi i ličnom rastu. Lični rast vodi zdravim odnosima. Senzacije dolaze u talasima. Dišite kroz te talase. Kada dišete kroz talase senzacija, dubokim i sporim udasima, lična energija se ponovo usklađuje i počinje da teče u istom pravcu.

Jedno istraživanje o sporom disanju povezalo je kontrolu daha sa "većim osjećajem ugodnosti, opuštenosti, prijatnosti, vitalnosti i budnosti, kao i sa smanjenjem simptoma uznemirenosti, anksioznosti, depresije, bijesa i konfuzije". Emocionalno napredovanje dešava se kada ostanemo uz senzacije i dišemo u njih. Tada ih obrađujemo i stvaramo nove neuronske puteve koji vode ka novim senzacijama i tako se emocionalno razvijamo i stvaramo zdravu i korisnu promjenu. Da biste živjeli srećno i zdravo, nije dovoljno samo preživljavati - potrebno je emocionalno napredovati.