Prednosti i nedostaci zabrane društvenih mreža najmlađima

Zabrane društvenih mreža za djecu već su realnost u nekim zemljama, ali se u Americi vodi pravna bitka oko njih. Zagovornici ukidanja pristupa mrežama za najmlađe navode rezultate studija koje pokazuju da zbog specifičnog dizajna platformi, djeca ne mogu da se odupiru njihovoj privlačnosti i provode sve više vremena na ekranima, na uštrb fizičkog i mentalnog zdravlja.

Trenutno više od deset zemalja pokušava da maloletnicima ograniči pristup društvenim mrežama, a među njima su Novi Zeland, Malezija, Francuska, Španija, Norveška, Slovenija i Velika Britanija. Nedavno su i Austrija i Grčka izrazile želju da im se pridruže. Međutim, tehnološki giganti tvrde da zabrane ne daju efekat i da djecu mogu da gurnu ka slabije kontrolisanim mrežama.

Nedavno se u američkoj državi Virginia kao argument protiv zabrane društvenih mreža najmlađima navela sloboda govora odraslih i djece, pa predlog zakona koji bi mlađima od 16 godina ograničio pristup mrežama na samo jedan sat dnevno, vjerovatno neće stupiti na snagu. Poseban problem predstavlja činjenica da mladi ljudi veoma brzo pronalaze rješenja za zaobilaženje pravila.

Štaviše, u Australiji, gdje su društvene mreže zabranjene mlađima od 16 godina, oko 61 odsto djece uzrasta od 12 do 15 godina, koja su imala naloge na ograničenim platformama prije nego što je zabrana stupila na snagu, i dalje ima pristup jednom ili više naloga. Velike platforme su zadržale većinu svojih dječjih korisnika. Svojim nalozima na TikToku i dalje u Australiji može da pristupi 53 odsto prethodnih korisnika tog uzrasta, 53 odsto može da pristupi YouTube-u, a 52 odsto i dalje može da pristupi Instagramu.

Dragan Petrić, glavni urednik tehnološkog portala Bug, za Euronews Srbija smatra da je mladima nemoguće zabraniti pristup mrežama. "Mladi su, naravno, snalažljivi. Mi danas ne možemo tačno znati koja konkretno aplikacija se smatra društvenom mrežom, a koja ne. Nemoguće ih je sve zabraniti. Jedan dan jedna nestane, druga se pojavi. Ko bi to sve kontrolisao? Ali na nivou poruke, ovo je itekako bitna inicijativa i bitno je da se o tome priča," kaže Petrić.

Zabranu društvenih mreža naš sagovornik upoređuje sa zabranom prodaje alkohola i duhanskih proizvoda maloletnicima. "Svi znamo da je to u većini zemalja svijeta nedozvoljeno. Međutim, opet ne možemo reći da se mladi ne snalaze, da ne pronalaze način kako da se dočepaju alkohola ili cigareta ako baš žele. Isto tako će, naravno, doći i do Facebook-a, Instagrama i bilo koje druge društvene mreže ukoliko im je to stvarno cilj, pogotovo ako imamo na umu da su mladi puno tehnološki pismeniji od nas odraslih," dodaje Petrić.

On smatra da je edukacija mladih o ponašanju na internetu i društvenim mrežama efikasnija od zabrana. "Internet je prostor u kojem svi danas živimo i provodimo veliku količinu vremena. Mlade bi trebalo naučiti tome kako da se u tom prostoru ponašaju na način da ne naštete sebi i da ne naštete drugima. Mislim da je to možda bolji put od nekakvih zabrana koje ih onda možda mogu i motivisati na nešto što im prije uopšte nije padalo na pamet," kaže naš sagovornik.