Opasna zvijer lani u 48 slučajeva napravila štetu: U Crnoj Gori 400 medvjeda

Mrki medvjed je prošle godine u Crnoj Gori u 48 slučajeva napravio štetu, pri čemu je 29 slučajeva zabilježeno na pčelinjacima, 18 na domaćim životinjama, a preostali u poljoprivredi (oštećenja voćnjaka i poljoprivrednih usjeva), konstatovano je u vladinom dokumentu o populaciji ove divlje zvijeri.

Procjenjuje se da u Crnoj Gori godišnje ima oko 400 ovih jedinki, te da je došlo do blagog porasta njihove brojnosti. Od ukupno zabilježenog 51 štetnog događaja od mrkog medvjeda u Crnoj Gori u toku 2024. godine, 26 ih je zabilježeno na pčelinjacima, a preostalih 25 na ostalim domaćim životinjama. U toku 2023. godine zabilježeno je 60 štetnih događaja od mrkog medvjeda – piše u vladinom dokumentu.

Trenutno se podaci o brojnom stanju mrkog medvjeda i trendu te populacije baziraju na izvještajima korisnika lovišta. Prema planu gazdovanja, ustanovljeno je da se lovno-produktivna površina za mrkog medvjeda procjenjuje na oko 420.000 hektara, a brojnost mrkog medvjeda u lovištima Crne Gore iznosi 420 jedinki, što se može smatrati optimalnim gazdinskim kapacitetom.

U poslednjih 10 godina, populacija uglavnom pokazuje stabilnost sa brojnošću od oko 400 jedinki u prosjeku godišnje. Uzimajući u obzir činjenicu da nije bilo planskog odstrela u proteklih 20 godina, kao i očekivani koeficijent prirasta od 10 odsto svih medvjeda u fondu, podaci u poslednjih 10 godina ipak ukazuju na manji prirast od očekivanog.

Navedeno vodi ka potrebi za boljim upravljanjem i unapređenjem monitoring programa ove vrste na nacionalnom nivou kako bi se utvrdio stvarni status. To bi zahtijevalo hitnu saradnju nadležnih ministarstava za iznalaženje materijalnih i tehničkih sredstava za sprovođenje najpreciznijeg mogućeg prebrojavanja mrkog medvjeda primjenom DNK metode na nacionalnom nivou, što bi umnogome olakšalo dalje upravljanje i dalo konkretnije upravljačke mjere – ocijenjeno je u dokumentu.

Gubici u lovištima Crne Gore u poslednjih nekoliko godina kreću se u granicama 40–50 jedinki mrkog medvjeda. Ipak, treba napomenuti da je potpunu smrtnost skoro nemoguće utvrditi, jer vrlo vjerovatno pojedini slučajevi smrtnosti (krivolov i prirodna smrt) ostaju nezabilježeni i nijesu evidentirani. Stopa gubitaka često se uzima iskustveno.

Međutim, uzimajući u obzir veoma spor rast populacije u proteklih 10 godina, stiče se utisak da je stopa mortaliteta visoka. Na osnovu iskustava u gazdovanju ovom vrstom divljači, očekivani gubici kreću se od 20 do 25 odsto od ukupnog godišnjeg izlučenja iz populacije, a ukupno izlučenje kreće se u intervalu od 10 do 16 odsto od ukupnog procijenjenog broja medvjeda – objašnjenje je u izvještaju.

Crna Gora sa susjednim državama (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, KiM i Albanija) dijeli zajedničku dinarsko-pindsku populaciju medvjeda. Odluke u gazdovanju – upravljanju medvjeđom populacijom mogu znatno uticati i na gazdovanje mrkim medvjedom u Crnoj Gori. U smislu evropskih odrednica za zajedničko upravljanje velikim zvijerima na nivou populacije, bitno je jačanje međunarodne saradnje susjednih država u donošenju odluka o zahvatu u populaciju – navodi se u izvještaju.

U vladinom dokumentu je ukazano da je prilikom pojave mrkog medvjeda koji izaziva probleme potrebno preduzeti mjere odvraćanja medvjeda od nepoželjnih oblika ponašanja. Ako medvjed nastavi s problematičnim ponašanjem i ako predstavlja opasnost, može se odobriti interventni odstrel problematične jedinke, posebno u slučaju napada medvjeda na čovjeka.

Zahtjev za interventni odstrel medvjeda podnosi korisnik lovišta ministarstvu nadležnom za poslove lovstva, u pisanom obliku, sa pratećom dokumentacijom. Potrebno je priložiti i mišljenje člana Interventnog tima. U slučaju prihvatanja zahtjeva za interventni odstrel, odobrenje za njegovo sprovođenje odrediće vremensko razdoblje u kojem se on može izvršiti i ko ga može izvršiti, kao i mjere koje treba preduzeti.