Čabarkapa o radu CANU i nevladinom sektoru

Sara Čabarkapa iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) izjavila je da Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) ne posjeduje biografije spoljnih saradnika koji rade na Enciklopediji Crne Gore. Prema podacima koje je CANU dostavila CGO-u, na ovaj kapitalni projekat do sada je potrošeno 446.936,60 eura, od čega 174.926,10 eura u 2024. godini, dok se 272.010,50 eura planira potrošiti u 2025. godini, a dodatnih 550.000 eura u 2026. godini. To znači da će za nepune tri godine na ovaj projekat biti potrošeno gotovo milion eura (996.936,60 eura).

“Na tom projektu se radi od 1. septembra 2024. godine i on bi trebao sada već da bude na polovini, budući da je završetak planiran za kraj 2028. godine. Izdaci su, kao što vidimo, veliki, tako da zaključujemo da se na samoj Enciklopediji svakako radi, imamo informacije da se njihova redakcija sastaje, ali nemamo vidljive rezultate utrošenog novca”, objašnjava Čabarkapa.

Ona navodi da iz CGO-a redovno šalju zahtjeve o slobodnom pristupu informacijama i da uvijek dobiju odgovor, ali da su ostali uskraćeni za odgovor na pitanje da li mogu prisustvovati njihovom redakcijskom sastanku. “Dva puta smo tražili da naši članovi prisustvuju sjednicama redakcije, ali na te dopise nijesmo dobili odgovor”, ističe Čabarkapa, dodajući da CANU ne posjeduje biografije spoljnih saradnika koji su angažovani na projektu.

Kako navodi Čabarkapa, uprkos podršci Crne Gore Ukrajini nakon ruske agresije, CANU je nastavila saradnju sa strukturama bliskim režimima koji učestvuju u agresiji na Ukrajinu. “Dragan Vukčević je u septembru 2024. godine učestvovao na zasijedanju Savjeta Međunarodne asocijacije akademija nauka u Moskvi, koja nije osudila vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu. Na čelu te asocijacije je Vladimir Karanik, pod sankcijama Evropske unije zbog uloge u represiji nad građanima”, navodi Čabarkapa.

Troškovi Vukčevićevo putovanja u Moskvu iznosili su 759,19 eura, a boravak je trajao od 17. do 21. septembra 2024. godine. CANU nije informisala javnost o ovom putu, a jedina zvanična informacija koju imaju je poziv upućen Vukčeviću na ruskom jeziku.

Čabarkapa je također govorila o odnosu sa državnim institucijama, naglašavajući dobru saradnju sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNI), ali je istakla da se prostor za autonomno djelovanje nevladinih organizacija sužava kroz institucionalne pritiske. “Istraživanja pokazuju da je nevladin sektor bolje ocijenjen od Vlade Crne Gore, ali predstavnici vlasti često doživljavaju kritiku kao napad”, naglašava Čabarkapa.

“Mora postojati odgovornost za izgovorenu riječ”, dodaje ona, ukazujući na sve učestalije napade na civilno društvo. Na kraju, Čabarkapa ističe da građani gube povjerenje u institucije, ali da postoje primjeri građanskog aktivizma koji ulijevaju nadu za bolju budućnost. “Situacija je daleko od idealne, ali postoji mnogo želje da Crna Gora postane uspješna demokratska zemlja”, zaključila je Čabarkapa.