Kontrola u blokadi: Funkcioneri ne poštuju obaveze

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) već skoro dvije godine ne može uspostaviti obavezujući režim pristupa bankovnim podacima funkcionera, zbog nedonošenja podzakonskih akata od strane Ministarstva pravde. Ova situacija dovodi do stanja u kojem više od 7.000 imovinskih kartona funkcionera nije omogućilo uvid u njihove bankovne račune, dok je samo 31% funkcionera dalo saglasnost za takvu vrstu kontrole.

Iz ASK ističu da trenutno ne postoji normativno rješenje koje bi omogućilo punu primjenu zakona o sprečavanju korupcije. Iako član 26. ovog zakona predviđa pristup podacima, potreba za donošenjem podzakonskog akta nije ispunjena, što onemogućava Agenciji da provodi efikasne provjere podataka. Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora ASK, naglašava da je ovaj propust rezultirao otežanim radom Agencije.

Ministarstvo pravde priznaje da su izazovi u primjeni ovog zakona doveli do ograničenja u radu Agencije, posebno u vezi efikasne provjere prihoda i imovine funkcionera. Zakon o sprečavanju korupcije usvojen je 7. juna 2024. godine, ali podzakonski akti nisu donijeti do kraja godine kako je bilo planirano, što je izazvalo potrebu za izmjenama.

Vlada je nedavno utvrdila Predlog zakona o izmjenama zakona o sprečavanju korupcije, koji će se usaglasiti sa evropskim ekspertima, a očekuje se da će biti usvojene do kraja juna. Radenko Lacmanović, ekspert za zaštitu ličnih podataka, upozorava na ozbiljne probleme u transparentnosti i kontroli javnih funkcionera, naglašavajući da je potrebno uvesti strožije mjere kako bi se povratilo povjerenje javnosti.

U Ministarstvu pravde se također naglašava da će se izmjenama zakona precizirati pravo Agencije na pristup bankovnim podacima funkcionera, kako bi se unaprijedila efikasnost sistema kontrole. Izmjene su rezultat uključivanja nevladinog sektora i sugestija Evropske komisije, što ukazuje na težnju ka sistemskom rješavanju ovog problema.

Lacmanović ukazuje na to da je neophodno pronaći balans između prava javnosti na informacije i privatnosti funkcionera. Također naglašava da je potrebno promijeniti percepciju javnosti o funkcionerima, što se može postići kroz strožu kaznenu politiku ili promjenom vrednosnih principa koji će javnu funkciju prikazati kao priliku za služenje građanima, a ne kao priliku za ličnu korist.