Jadransko more se mijenja: Pojava novih alohtonih vrsta
Jadransko more doživljava promjene usljed rasta temperature i pomorskog saobraćaja, što dovodi do pojave stranih vrsta. Iz IBMK-a upozoravaju na važnost praćenja ovih promjena.

Jadransko more se mijenja zbog rasta temperature i sve intenzivnijeg pomorskog saobraćaja, što utiče na sastav živog svijeta. Iz Instituta za biologiju mora u Kotoru (IBMK) saopšteno je da se posljednjih godina često bilježi pojava stranih (alohtonih) vrsta, koje u Jadran dolaze prirodnim širenjem areala ili ljudskim aktivnostima.
Iz IBMK-a naglašavaju da je bitno razlikovati pojmove alohtona i invazivna vrsta. Invazivne vrste su one koje se uspješno šire, uspostavljaju stabilne populacije i mogu uticati na ekosisteme, ribarstvo ili lokalnu ekonomiju. U našem dijelu Jadrana zabilježene su alohtone vrste rakova, poput plavog raka (Callinectes sapidus), atlantske smeđe kozice (Penaeus aztecus) i lakonogog raka (Percnon gibbesi).
Pored rakova, u crnogorskim vodama potvrđene su alohtone vrste školjki i drugih beskičmenjaka, kao što su Anadara transversa, Arcuatulina senhousia, Pinctada imbricata radiata, Ruditapes philippinarum, Styela plicata i sunđer Paralecucilla magna. Takođe, u Jadranu su se proširile alohtone alge, među kojima se najčešće nalaze Womersleyella setacea i Caulerpa cylindracea.
Posebnu pažnju privlači riba lav (Pterois miles), koja je prepoznatljiva po velikim perajama i otrovnim bodljama. Ova vrsta pokazuje kako se nova vrsta može brzo pojaviti i širiti u mediteranskom basenu. Dva primjerka ribe lava izložena su u Akvarijumu Boka IBMK-a.
Kada je riječ o potencijalno opasnim vrstama, važno je naglasiti da se u Jadranu povremeno bilježe ribe čija konzumacija može biti rizična. Ribe napuhače (Tetraodontidae) su dobar primjer, jer mogu sadržati tetrodotoksin (TTX), termostabilan toksin koji se ne razgrađuje kuvanjem. U Jadranu su zabilježene četverozupka (Sphoeroides pachygaster), srebrnoobraza napuhača (Lagocephalus sceleratus) i okeanska napuhača (Lagocephalus lagocephalus).
Institut za biologiju mora prati ove promjene kroz terenska istraživanja i saradnju s ribarima i građanima. Posljednjih godina IBMK je kroz više projekata, uključujući IPA Adriatic CBC BALMAS, GFCM MedSea4Fish i Erasmus+ RISKMAN, sproveo niz aktivnosti usmjerenih na praćenje trendova alohtonih vrsta, prikupljanje podataka lokalnog ekološkog znanja, modeliranje i procjenu invazivnosti, te promociju kontrolisanog korišćenja vrsta pogodnih za ishranu, kao što je plavi rak.
Komentari
Više požara u Bijelom Polju: Jedan prijetio i objektima
Bjelopoljski vatrogasci imali su pune ruke posla s požarima na više lokacija. Snažan vjetar dodatno je otežao situaciju.

Povezani članci
Popularno u Društvo
- "Đoković govori iste jezike kao ja" - Novak Đoković u Epstein fajlovima
- Ombudsman utvrdio uznemiravanje profesorice u podgoričkoj školi
- Tivćani ogorčeni novim pravilnikom o dodjeli komunalnih vezova
- Inspekcija zatvorila prvo plutajuće kupalište u Boki: Gugi ne smije puštati kupače
- Moratorijum na gradnju objekata u Boki Kotorskoj stupio na snagu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





