Da li je dubajski san završen? Uticaj rata na Dubai

Godinama se Dubai smatrao utočištem za bogate: luksuzan, bezbjedan, sunčan, bez poreza. Međutim, rat je poljuljao ovu sliku. Američki magazin Njujorker primjećuje da je došlo do "raspada Dubaija kao sigurnog utočišta". Kolumnista Njujork tajmsa postavlja pitanje: "Da li je ovo kraj Dubaija?" Britanski Dejli mejl sa zadovoljstvom konstatuje da influenseri napuštaju svoje glamurozne živote u emiratu, govoreći o "velikom egzodusu iz Dubaija" i "raspadu blistave, influenserske fantazije oslobođene poreza".

Dio ovog "raspada" povezan je sa hapšenjima influensera i drugih osoba koje su na internetu objavljivale fotografije štete nastale tokom iranskih napada. Organizacija za pravnu pomoć "Deteined in Dubai" tvrdi da su vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata uhapsile više od 100 ljudi, među kojima su i Evropljani, pozivajući se na zakone o sajber-kriminalu ili nacionalnoj bezbjednosti. Ako budu proglašeni krivim, prijete im visoke novčane kazne ili višegodišnje zatvorske kazne, piše Dojče vele.

Prema podacima ministarstva odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata, Iran je od početka rata ispalio više od 2.200 dronova i više od 500 balističkih raketa na tu zemlju. Neki napadi su pogodili aerodrom u Dubaiju, kao i stambene zgrade i hotele. U međuvremenu, vlasti UAE pokušavaju da održe utisak bezbjednosti i normalnog života u Dubaiju. Državni lideri obilaze tržne centre, dok je preduzećima naloženo da ostanu otvorena i rade kao i obično. Neki mediji u UAE i uticajni nalozi na društvenim mrežama tvrde da život teče normalno i da je Dubai i dalje bezbjedan.

Kada je riječ o "dubajskom snu", nema sumnje da je Dubai, drugi po veličini od sedam emirata, pretrpio ozbiljnu ekonomsku štetu. Većina nafte u UAE nalazi se u emiratu Abu Dabi — oko 96 odsto. Tako se najveći dio prihoda Dubaija zasniva na drugim sektorima: turizmu, finansijskim uslugama, tehnologiji, nekretninama i logistici. Dubai ima oko 3,8 miliona stanovnika, ali svega oko deset odsto su domaći Emiraćani. Dolazak stranaca — bilo kao radnika, investitora ili turista — pokretao je privredni rast Dubaija, jer je sa rastom stanovništva rasla i potražnja za robom i uslugama.

„Strana radna snaga u UAE ključna je za razvoj ekonomije zemlje. Pad broja stanovnika usljed odlaska stranaca može imati ogroman ekonomski uticaj“, navodi se u analizi iz 2021. koju je objavio Vašingtonski Arab Gulf States Institute. Nema preciznih podataka o tome koliko je stranih stanovnika napustilo Dubai — privremeno ili trajno — od kraja februara, ali pojedini izvještaji govore o desetinama hiljada ljudi. Smanjen je i broj turista, a razgovori sa kompanijama iz turističkog sektora ukazuju na pad broja posjetilaca i do oko 80 odsto. Gubitaka ima i u drugim sektorima, a referentni indeks berze u Dubaiju izgubio je 16 odsto vrijednosti.

Menadžeri u finansijskom sektoru zamolili su zaposlene da rade od kuće, a neke kompanije su čak evakuisale dio osoblja. Cijene nekretnina, koje su ranije dostigle rekordne nivoe, počele su da padaju, a posmatrači tržišta navode da se kupci povlače iz već planiranih kupovina. Loke vlasti pokušavaju da pomognu, te su tokom protekle dvije nedjelje sastavile paket mjera vrijedan oko 235 miliona eura. Tim paketom se, između ostalog, produžava rok za plaćanje državnih taksi za tri mjeseca, uključujući hotelske takse i turističke poreze, kao i rok za podnošenje carinskih prijava. Vlasti takođe finansiraju planove za podsticanje turizma nakon završetka rata.

Oni žele da ublaže pravila o poreskom statusu i boravku za strance, kako bi ubijedili one koji su otišli da se vrate, piše britanski Fajnenšel tajms. „Dubai je bio jedna od prvih regionalnih vlada koja je pokrenula program ekonomske podrške, mimo paketa stabilizacije koje nude centralne banke“, kaže Robert Mogielnicki, istraživač pri Arab Gulf States Instituteu. Stručnjaci su optimisti, smatrajući da Dubai još nije ni blizu kraja. „Privreda Dubaija, koja je ozbiljno pogođena ratom, moraće snažno da se oporavi kako bi se vratila bliže normalnom stanju“, rekao je Mogielnicki.

„Mnogi posmatrači ipak ostaju optimisti kada je riječ o otpornosti emirata. Vrlo je vjerovatno da će se Dubai prilagoditi novoj političko-ekonomskoj realnosti regiona nakon sukoba“, dodaje on. Sličnog je mišljenja i Karen Jang, viša istraživačica u Centru za globalnu energetsku politiku Univerziteta Kolumbija. „Moje mišljenje je da Dubai može da se oporavi“, rekla je ona. „Dubai će uvijek biti regionalni centar. On predstavlja ideal ekonomske slobode i luksuza, uz pouzdane državne usluge i pravni i poslovni sistem kakav ima malo koja zemlja u regionu.”

„Po mojoj procjeni, osnovne prednosti UAE ostaju netaknute“, potvrđuje i Martin Henkelman, direktor Njemačko-emiratskog zajedničkog savjeta za industriju i trgovinu. „Čak i uz sadašnje izazove, UAE su u dobroj poziciji da se relativno brzo oporave.“ Henkelman podsjeća da su se UAE oporavili i poslije pandemije kovida-19. „Ali“, dodaje, „taj optimistični scenario zavisi od brzog završetka sukoba.” Jedan od prvih ekonomskih pokazatelja iz vremena rata takođe ide u prilog toj procjeni. „Privatni sektor u UAE koji nije povezan sa naftom pogođen je posljedicama rata“, naveo je u saopštenju Dejvid Oven, viši ekonomista u S&P Globalu. „Ipak, kod mnogih firmi knjige porudžbina ostale su stabilne, a proizvodnja je nastavila da raste.”

Ipak, Dubai je pretrpio i gubitke koji se ne mogu lako izmjeriti. Riječ je o gubitku ugleda, pa i emotivnom udaru: fotografije luksuznih hotela u plamenu i hapšenja influensera u državi koja je i dalje autoritarna. Takve posljedice možda će biti teže popraviti. Zato nije izvjesno da će se bogati pojedinci i influenseri željni luksuza vratiti u istom broju kao ranije, naročito ako imaju druge opcije. „Stranci su ključna demografska grupa za Dubai. Zato očekujem snažne napore i podsticaje da se oni zadrže, da se vrate oni koji su otišli i da se privuku novi. To neće biti lako. Ali to je priča koju će Dubai i dalje uporno nuditi svijetu“, zaključuje Mogielnicki.