Patrijarhalni stereotipi podstiču onlajn nasilje nad ženama u politici

Tokom četvrte epizode podkasta „Bez filtera“, pod nazivom „Žene moraju biti glasnije od stereotipa i mizoginije“, ocijenjeno je da patrijarhalni stereotipi podstiču onlajn nasilje nad ženama u politici. Članica Predsjedništva DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore, Zoja Bojanić Lalović, poručila je da onlajn nasilje predstavlja sve izraženiji problem, posebno za žene u politici, koje su često mete napada zbog svojih stavova i javnog djelovanja.

„Onlajn nasilje je moćno oružje u rukama pojedinaca koji pokušavaju da ućutkaju glas žena“, kazala je Bojanić Lalović, dodajući da je u crnogorskom društvu i dalje prisutan stav da je politika prije svega „posao za muškarce“, dok se ženama nameće tradicionalna uloga. Kako je istakla, žene koje su spremne da kritikuju, traže odgovore i zalažu se za društvene promjene, najčešće su izložene napadima.

„To su često oni koji nemaju druge argumente da se izbore protiv određenog političkog stava, pa pribjegavaju onlajn nasilju kao načinu da ućutkaju ženu ili političarku“, navela je Bojanić Lalović, ističući važnost snage i vjere u ono za šta se bore. „Ne možete ostati imuni, ali morate shvatiti da je to jedan od loših instrumenata političke borbe. To jeste cijena istine, ali ne znači da se protiv toga ne treba boriti“, poručila je.

Ona je ukazala na širi društveni kontekst, napominjući da žene često odustaju od tema koje izazivaju oštre reakcije, poput korupcije i partijskog zapošljavanja. „U društvu koje je i dalje opterećeno tradicionalnim normama, žene su nedovoljno osnažene da izdrže napade koji ih degradiraju i kao političarke i kao žene“, rekla je Bojanić Lalović, dodajući da poseban izazov predstavljaju reakcije najbližih.

„Niko od nas ne može da se u potpunosti izmjesti iz toga da ne brine o djeci ili roditeljima. Oni taj prostor ne poznaju kao mi i često ga doživljavaju mnogo teže“, kazala je, naglašavajući da je i sama imala iskustva kada su negativni komentari uticali na njenu porodicu.

Govoreći o politici, Bojanić Lalović je ocijenila da ona može imati uzvišen smisao ukoliko se koristi za unapređenje kvaliteta života građana. „Ako politiku koristite kao sredstvo za društvene promjene u oblastima koje poznajete, onda ona ima smisla. U suprotnom, postaje sredstvo lične afirmacije“, rekla je.

Istakla je i da je „znanje jedini autoritet“, kao i da je važno da se političari bave oblastima u kojima imaju iskustvo i kompetencije. Osvrnula se na saradnju među ženama u politici, naglašavajući da je neophodno prevazići partijske podjele. „Dobra ideja ne smije biti odbijena samo zato što dolazi iz druge partije. To je ono što koči napredak i zbog čega inicijative propadaju“, zaključila je.

Bojanić Lalović je poručila da je borba protiv onlajn nasilja i govora mržnje ključna za stvaranje društva u kojem će žene imati jednake mogućnosti da učestvuju u političkom životu. Marija Blagojević, istraživačica i ekspertkinja za rodnu ravnopravnost iz UNDP-a, ukazala je da onlajn nasilje nad ženama u politici nije izolovan fenomen, već posljedica duboko ukorijenjenih patrijarhalnih obrazaca, stereotipa i društvenih normi.

„Onlajn nasilje je samo jedan oblik nasilja. U korijenu svih vrsta nasilja, pa i onlajn nasilja, su patrijarhalni obrasci i stereotipi koje je najteže promijeniti“, kazala je Blagojević, naglašavajući da promjena takvih normi zahtijeva dugotrajan rad pojedinca, institucija i cijelog društva. Ona je ukazala i na to da ni kvalitetni zakoni i međunarodne konvencije nijesu dovoljni ukoliko izostane promjena svijesti.

Podsjetila je na istraživanje UNDP-ja koje je pokazalo da je devet od deset političarki u Crnoj Gori doživjelo neki oblik diskriminacije, a sedam od deset neki oblik nasilja, naglašavajući da su žene izložene nasilju kako unutar, tako i van svojih partija. Osvrnula se na nedavno objavljeno istraživanje UNDP-a o stavovima i percepcijama o rodnoj ravnopravnosti, koje je rađeno u okviru EU projekta „Ujedinjeni u rodnoj ravnopravnosti“, pokazujući da polovina građana smatra da su muškarci prirodno bolji lideri, iako istovremeno blizu 70 procenata podržava ravnomjernu zastupljenost žena u vlasti. „To jasno govori koliko su stereotipi i dalje prisutni u društvu“, istakla je Blagojević.

Kao ilustraciju duboko ukorijenjenih obrazaca navela je pitanje nasljeđivanja, gdje su žene zakonski ravnopravne, ali se često odriču imovine zbog pritiska sredine. „Obrazac je toliko jak da nešto što je zakonsko pravo postaje društveno neprihvatljivo“, rekla je Blagojević. Ukazala je i na razliku u načinu na koji se vodi javna rasprava o muškarcima i ženama. „Kada su muškarci u pitanju, diskusije se najčešće vode na nivou argumenata. Kod žena se često komentarišu njihov izgled, bračni status i lične karakteristike, umjesto stavova koje iznose“, navela je.

Posebno je upozorila na pojavu tzv. „benevolentnog seksizma“, kada se žene „brane“ od kritike samo zato što su žene, čime se, kako kaže, dodatno relativizuje njihova ravnopravna uloga u javnom prostoru. Blagojević je naglasila da je edukacija ključna, ali da podaci ukazuju da još uvijek postoji značajan prostor za napredak. „Istraživanje je pokazalo da 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi nikada nije prošlo obuku iz oblasti rodne ravnopravnosti, iako je taj procenat ranije bio i veći“, kazala je.

Dodala je da onlajn nasilje dodatno komplikuje činjenica da se digitalni prostor brzo razvija, uključujući i uticaj vještačke inteligencije koja može reprodukovati postojeće društvene predrasude. Govoreći o zakonodavnom okviru, Blagojević je istakla da je u pripremi novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti koji bi trebalo da ojača sankcije i unaprijedi primjenu principa rodne ravnopravnosti u institucijama. „Kazne treba da budu adekvatne i da imaju preventivni efekat. Jednako je važno jačati svijest i povezivati institucije, jer nijedna institucija ne može sama riješiti problem nasilja“, poručila je.

Ona smatra da je nasilje nad ženama, uključujući i onlajn nasilje, dio šireg društvenog problema koji zahtijeva sistemski pristup i dugoročnu promjenu društvenih obrazaca. „Ako ne prepoznamo korijen problema, teško možemo očekivati da ćemo riješiti njegove posljedice“, zaključila je Blagojević.

Četvrta epizoda podkasta „Bez filtera“ realizovana je u okviru projekta „Ravnopravno u javnosti – za siguran javni prostor u Crnoj Gori“, koji realizuje CeMI uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Stavovi iznijeti u podkastu ne odražavaju nužno stavove Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.