Zašto žene u Crnoj Gori odlažu majčinstvo? Karijera, finansije i biološki sat

Iako društvo sve više prihvata kasnije majčinstvo, biologija ipak postavlja određene granice. Plodnost, kako navodi specijalistkinja ginekologije i akušerstva, Angela Ćorić, ne opada naglo, ali se s godinama postepeno smanjuje.

Dok su ranije generacije žena prvo dijete najčešće rađale u dvadesetim godinama, danas se ta granica vidljivo pomjera ka četrdesetim. U Crnoj Gori, kaže Ćorić, prosječna dob prvorotki približila se 30. godini. 'Ono što je prije dvadesetak godina bilo najčešće između 25. i 29. godine, danas se pomjerilo u rane tridesete', objašnjava ona, naglašavajući da je riječ o trendu koji prati savremene društvene promjene.

Razlozi za ovakav pomak su brojni i međusobno povezani - od dužeg obrazovanja i razvoja karijere, do potrebe za finansijskom sigurnošću i stabilnim partnerskim odnosima. 'Ne postoji jedan uzrok. Sve su to faktori savremenog života koji utiču na odluku kada je pravo vrijeme za roditeljstvo', ističe Ćorić.

Iako društvo sve više prihvata kasnije majčinstvo, biologija ipak postavlja određene granice. Plodnost, kako navodi, ne opada naglo, ali se s godinama postepeno smanjuje. 'Nakon 35. godine dolazi do bržeg pada, a poslije 40. on je još izraženiji, ali to ne znači da trudnoća nije moguća', kaže ona.

Posebno naglašava važnost zdravih životnih navika i izbjegavanja stresa, koji može imati negativan uticaj na plodnost. 'Organizam u stanju velikog stresa ponaša se kao da je ugrožen i tada smanjuje reproduktivne funkcije', upozorava doktorka. Poručuje da univerzalno 'pravo vrijeme' za dijete ne postoji. 'Biološki su najpovoljnije dvadesete i rane tridesete, ali svaka žena treba da donese odluku u skladu sa svojim životnim okolnostima - važno je da ona bude informisana i bez pritiska'.