Jelena Nedović o privatnim medijima: Opasne poruke koje ih targetiraju

Poslanica Pokreta Evropa sad, Jelena Nedović, izjavila je juče tokom sjednice Administrativnog odbora da privatni mediji ne mogu tvrditi da djeluju u ime države i istine. Ona je postavila ozbiljno pitanje o odgovornosti javnih funkcionera prema medijima i javnom prostoru.

„Kada si privatan medij, ne možeš mi reći da radiš za državu i u ime istine, nego ko zna za koga“, kazala je Nedović, dovodeći u pitanje legitimitet privatnih medija da djeluju u javnom interesu. Ova izjava je izrečena u kontekstu rasprave o medijskom izvještavanju o poslaničkim platama.

Nedović je dodala da se postavlja pitanje legitimiteta medija koji se koriste neistinama, naglašavajući da bi mediji trebali biti glas koji govori istinu i da se bave istraživanjem bez spinovanja. „Ne svi, nego oni, mi imamo toliko privatnih medija...“, rekla je ona.

Ovakva poruka, kako se ističe, ne predstavlja samo pogrešno razumijevanje uloge medija u društvu, već ima i potencijalno štetne posljedice. Generalizovanjem i dovođenjem u sumnju čitavog sektora, privatni mediji se direktno targetiraju kao nečiji instrument, bez konkretnih dokaza ili primjera. Ove izjave unose nepovjerenje prema medijima i stvaraju ambijent u kojem se njihov rad može dodatno delegitimizovati.

U demokratskim društvima, većina medija je u privatnom vlasništvu, a raznovrsnost uređivačkih politika doprinosi pluralizmu i zaštiti javnog interesa. Kriterijum nije vlasništvo, već profesionalni standardi, tačnost, odgovornost i transparentnost. Dok je legitimno kritikovati medije i ukazivati na eventualne propuste, to treba raditi sa činjenicama, a ne paušalnim ocjenama koje dovode u pitanje cijelu profesiju.

Izjava javnog funkcionera da privatni mediji rade za „ko zna koga“, bez preciziranja i dokaza, doprinosi stvaranju atmosfere pritiska i straha u javnom prostoru. Iako nije jedina koja iznosi ovakve stavove, nedvojbeno je najglasnija u ovoj disciplini. Bilo bi korisno da shvati da slobodni i profesionalni mediji, bez obzira na vlasničku strukturu, nisu prijetnja društvu, već njegov neophodan korektiv.