Na transplantaciju organa čeka više od 100 pacijenata u Crnoj Gori

Prema informacijama iz Kliničkog centra Crne Gore, više od 100 pacijenata čeka na transplantaciju organa, od kojih 70 čeka na bubreg. Ističu da se slučajevi oboljenja bubrega bilježe u kontinuiranom porastu.

„Posljednjih godina bilježimo dramatične brojke, svaki osmi ili deveti građanin ima oboljenje bubrega, a da toga nisu svjesni. Ova bolest u početnim fazama prolazi nezapaženo što predstavlja veliki javno-zdravstveni problem“, kazao je direktor klinike za nefrologiju KCCG, dr Elvir Mučić.

Mučić je napomenuo da je sve veći broj pacijenata na hemiodializi, ali i onih sa presađenim bubregom. Nakon bubrega, najpotrebnija je jetra. „Transplantacija bubrega se ne računa kao hitna metoda liječenja, jer postoji hemiodijaliza, dok kod transplantacije jetre nema alternativu i to im je jedina šansa da prežive“, istakao je Mučić.

Direktor klinike je također naglasio da u čekanju na presađivanje organa nerijetko dolazi do smrti pacijenata, često mladih ljudi. Zato je, kako je rekao, neophodno podizanje svijesti o važnosti donorstva. „Jedan donor može da spasi osam ljudskih života, dva bubrega, jetra, srce, rožnjača oka, pluća, koštana srž, itd., svi organi koji mogu da se doniraju. Mnogo veća šansa je da neko u toku života dođe u potrebu za organom, nego da sam bude donor organa“, kazao je Mučić.

O trošku države, transplantaciju u Minsku do sada je obavilo 14 pacijenata. Mučić je dodao da je transplantaciju bubrega najbolje odraditi prije započinjanja liječenja hemiodijalizom. „Kada je u pitanju kadaverična operacija bubrega u Minsku, neko prosječno čekanje je od godinu, do najviše godinu ipo dana“, naveo je Mučić.

Transplantaciju sa živog srodnika, kako je kazao Mučić, moguće je uraditi i u KCCG. On je naveo da u Crnoj Gori postoji 12 centara za dijalizu, sa 230 pacijenata, koji svakog drugog dana posjećuju jedan od centara, gdje provode po četiri sata. Ipak, donorsku karticu ima samo oko 150 građana Crne Gore.