Muhadinović: 27. mart 1941. dan građanskog otpora i slobodarskog duha

Istoričar Jovan Muhadinović kazao je za Radio Cetinje da su demonstracije 27. marta 1941. bile nevjerovatno hrabar čin, izraz decenijskog nezadovoljstva naroda i slobodarskog duha, prevagnule su nad geopolitičkim pritiscima i političkim rizicima.

Na današnji dan, prije 85 godina, 27. marta 1941. u gradovima širom tadašnje Kraljevine Jugoslavije odjeknuli su glasovi otpora koji će ostati upisani kao jedan od najsnažnijih izraza građanske hrabrosti i slobodarskog duha u njenoj istoriji. Hiljade ljudi, od studenata i omladine, preko komunista, političkih aktera i oficira vojske, do predstavnika crkve, izašle su na ulice Beograda, suprostavljajući odluci vlade Cvetković-Maček od 25. marta, da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, savezu sa Njemačkom, Italijom i Japanom.

Ovaj događaj ostavio je dubok trag u političkoj istoriji, a njegovo značenje mijenjalo se kroz različite političke sisteme, od Kraljevine, preko socijalističke Jugoslavije, do savremenog doba.

U intervjuu za Radio Cetinje, Muhadinović je govorio o tome kako je Beograd izgledao tog 27. marta 1941. godine. Prijestonica Jugoslavije bila je ukrašena francuskim, britanskim, američkim i zastavama Sovjetskog Saveza. Pristalice različitih političkih stranaka i nezadovoljni oficirski kadrovi vojske podržali su puč kojim je Trojni pakt stavljen ad acta.

Na pitanje o izjavi Winstona Čerčila da je „jugoslovenska nacija pronašla svoju dušu“, Muhadinović je odgovorio da je to politička propaganda koja je odgovarala Britaniji, a da je u stvarnosti Jugoslavija bila opkoljena sa svih strana.

Govoreći o uzrocima pobune, istakao je da su glavni razlozi bili decenijsko nezadovoljstvo građana i odluka o stvaranju Banovine Hrvatske. Nakon potpisivanja Trojnog pakta, narod je odmah izašao na ulice širom zemlje, pokazujući svoju slobodarsku tradiciju.

Istoričar je napomenuo i da su na Cetinju zabilježeni protesti pod uticajem komunističke omladine, čak i godinu dana ranije. Demonstracije 27. marta su, prema njegovim riječima, nevjerovatno hrabar čin, a istorijska nauka se ne bavi alternativnom prošlošću, već onim što se dogodilo.