Nedostatak vode posebno pogađa žene i djevojčice, upozorava IJZ

Institut za javno zdravlje (IJZ) upozorava da nedostatak sigurnog pristupa vodi, sanitaciji i higijeni u neposrednoj blizini doma najviše opterećuje žene i djevojčice. Kako navode, one nose nesrazmjerno veći teret od muškaraca i dječaka, jer su najčešće odgovorne za obezbjeđivanje vode i brigu o članovima porodice oboljelim usljed upotrebe nebezbjedne vode.

“Zbog toga narušavaju zdravlje, izlažu se rizicima po sigurnost i propuštaju obrazovne i ekonomske prilike”, dodaju iz IJZ-a. Ističu da globalna kriza vode može biti posmatrana i kao kriza koja posebno pogađa žene, te naglašavaju potrebu da žene i djevojčice budu u središtu rješenja, ne samo kao korisnice, već i kao liderke, inženjerke, poljoprivrednice, naučnice, njegovateljice i pokretačice promjena.

“Nedostatak adekvatnih sanitarnih uslova dodatno ugrožava njihovo dostojanstvo, obrazovanje i mogućnosti zapošljavanja”, navode u saopštenju. Ovogodišnja kampanja, pod sloganom „Gdje voda teče, raste jednakost”, naglašava potrebu da žene i djevojčice budu aktivne učesnice u donošenju odluka i kreiranju rješenja u oblasti upravljanja vodnim resursima.

“Unapređenje pristupa vodi, sanitaciji i higijeni (WASH) ključno je za postizanje rodne ravnopravnosti, ali i za napredak u oblastima zdravlja, obrazovanja i ekonomskog razvoja”, kazali su iz IJZ-a. Kako zaključuju, rodno osjetljiv WASH sistem od suštinskog je značaja za ostvarenje ciljeva Agende 2030. Integracija rodne ravnopravnosti u politike na svim nivoima doprinijeće dostupnosti vode i sanitacije za sve, ali i napretku u oblastima smanjenja siromaštva, zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja.

Globalno, 26% žena i djevojčica (1,1 milijarda) nema pristup bezbjednoj vodi za piće. Žene i djevojčice dnevno provedu oko 250 miliona sati u prikupljanju vode – više od tri puta duže od muškaraca i dječaka. Samo 39% škola u svijetu pruža edukaciju o menstrualnom zdravlju. 1,8 milijardi ljudi nema pristup pitkoj vodi u domaćinstvu, a u većini slučajeva žene su odgovorne za njeno prikupljanje. Manje od 50 zemalja ima politike koje prepoznaju učešće žena u upravljanju vodnim resursima i sanitacijom. Oko milion smrtnih slučajeva godišnje povezano je s nehigijenskim uslovima porođaja. Žene čine gotovo polovinu poljoprivredne radne snage u zemljama sa nižim i srednjim prihodima, ali im je produktivnost u prosjeku 20–30% niža od produktivnosti muškaraca.