Ekonomska nesigurnost produbljuje demografski sunovrat u Crnoj Gori

Država mora adekvatnim mjerama smanjiti finansijski teret roditeljstva i povećati osjećaj ekonomske sigurnosti kod mladih ljudi ukoliko želi poboljšati demografsku situaciju. U društvima gdje je tržište rada nestabilno, gdje nema dostupnog stanovanja i jasne perspektive društvenog razvoja, pad nataliteta se može nastaviti, ocjenjuju sagovornici lista “Dan”.

Ističu da dugoročne mjere podrške porodici ne bi trebalo posmatrati isključivo kao socijalna davanja, već kao razvojnu investiciju države. Podatak o najnižem broju rođene djece u prošloj godini, kao i predlozi o smanjenju roditeljskog odsustva za majke, u korist očinskog odsustva, pokazuju da ni rezultati s poslednjeg popisa stanovništva 2023. godine nijesu zabrinuli donosioce odluka. Takođe, danas nemamo strategiju demografskog razvoja.

Demograf Miroslav Doderović naglašava da trajanje i struktura roditeljskog odsustva predstavljaju važan instrument socijalne i demografske politike, jer direktno utiču na usklađivanje porodičnih i profesionalnih obaveza roditelja. Ukoliko bi došlo do značajnog smanjenja perioda roditeljskog odsustva, takva mjera bi potencijalno mogla imati negativne posljedice na već nepovoljnu demografsku sliku Crne Gore.

Doderović dodaje da skraćivanje ovog perioda može dodatno povećati pritisak na roditelje, posebno na majke, jer bi se suočile sa potrebom ranijeg povratka na tržište rada, često u okolnostima nedovoljno razvijenih servisa za brigu o djeci. U takvim uslovima, roditeljstvo može biti percipirano kao dodatni profesionalni i ekonomski rizik, što može uticati na odluku mladih parova da odlože planiranje djece ili čak da odustanu od toga.

Predlog modela roditeljskog odsustva u trajanju od 14 mjeseci, pri čemu bi majka koristila 12 mjeseci, a otac dva mjeseca, može se posmatrati kao pokušaj uspostavljanja ravnoteže između zaštite majčinstva i podsticanja većeg učešća očeva u brizi o djeci. Doderović ističe da se u savremenim evropskim pravnim sistemima sve više afirmiše princip ravnopravnog roditeljstva, prema kojem briga o djeci ne predstavlja isključivo obavezu majke.

Ukoliko sistem ne obezbijedi adekvatne uslove za korišćenje očinskog odsustva, postoji rizik da ova mogućnost ostane nedovoljno korišćena. Predloženi model od 14 mjeseci roditeljskog odsustva može predstavljati prihvatljivo rješenje ukoliko je praćen drugim mjerama podrške porodici, kao što su razvoj mreže predškolskih ustanova, fleksibilni oblici rada za roditelje i stabilna socijalna politika usmjerena na mlade porodice.

Marina Medojević, predsjednica humanitarne fondacije Banka hrane, ocjenjuje da podatak o najmanjem broju rođenih beba jasno pokazuje da država nema efikasan i dugoročan odgovor na pad nataliteta. Ona ističe da su razlozi za to dobro poznati, uključujući nesigurno zapošljavanje i nizak životni standard. Nedavna reakcija javnosti na predlog Ministarstva rada o izmjeni trajanja roditeljskog odsustva pokazala je koliko su građani osjetljivi na svako rješenje koje ne unapređuje podršku porodici.

Medojević naglašava da podrška države danas uglavnom svodi na jednokratnu pomoć nakon rođenja djeteta, što nije dovoljno za rješavanje ozbiljnog demografskog pada. Potrebna je jasna i dugoročna politika podrške porodici i djeci koja bi uključivala konkretne mjere.