U Crnoj Gori se rađa sve manje beba

U Crnoj Gori se rađa sve manje beba. Prošle godine rođeno je 6.910 beba, što je do sad najmanji broj. Na ovaj pad nataliteta, prema riječima demografa Miroslava Doderovića, utiču ekonomska nesigurnost, visoke cijene stanovanja i nesigurno tržište rada.

Odluka mladih da imaju djecu sve više zavisi od stabilnog zaposlenja, riješenog stambenog pitanja i povjerenja u društvenu budućnost. Mladi se često suočavaju sa nezaposlenošću, niskim zaradama i ograničenim mogućnostima napredovanja. Nezaposlenost u Crnoj Gori kretala se od 52.000 do 26.000.

U takvim okolnostima, mladi procjenjuju da se ne mogu odlučiti na korak roditeljstva bez stabilnih primanja. Posebno se ističe stambeno pitanje, s nedostatkom 30.000 stanova, od kojih je 15.000 u Podgorici, što predstavlja ključni preduslov za osamostaljenje mladih.

Visoke cijene nekretnina i opterećenja zbog kreditnog zaduživanja čine formiranje samostalnog domaćinstva otežanim. Iako programi stambene podrške postoje, oni ne uklanjaju osjećaj dugoročne finansijske neizvjesnosti, što dovodi do dužeg ostanka mladih u roditeljskim domaćinstvima.

Produžavanje obrazovanja također igra značajnu ulogu. Mladi često nastavljaju školovanje nakon osnovnih studija, što produžava period ekonomske zavisnosti. Doderović ukazuje da se granica mladosti pomjera, često traju do tridesete, pa i trideset pete godine života.

Odliv mladih u inostranstvo radi školovanja ili zaposlenja dodatno komplikuje situaciju. Pad nataliteta nije specifičan samo za Crnu Goru, već je dio šireg evropskog trenda. U 2023. godini, stopa fertiliteta u EU iznosila je 1,38 djece po ženi, a prema Eurostatu pala je na 1,34 u 2024. godini.

Crna Gora se, prema podacima Svjetske banke, u 2023. godini nalazila sa stopom fertiliteta od 1,74 djece po ženi, što je više od prosjeka EU. Iako se čini da Crna Gora nije među najteže pogođenim zemljama, demografski izazovi ostaju duboki. U 2023. godini rođeno je 7.008 djece, uz pozitivan prirodni priraštaj od 681, dok je u 2024. godini rođeno 6.977 djece.

Doderović naglašava da se demografska politika ne može svesti samo na finansijske podsticaje. Potrebno je stvoriti društveni ambijent s stabilnim poslovima, dostupnim stanovanjem i povjerenjem u budućnost, kako bi odluka o roditeljstvu bila zasnovana na ličnom izboru, a ne na ekonomskim pritiscima.