CGO: Rodna ravnopravnost u Crnoj Gori i dalje izazov

Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštio je, povodom Međunarodnog dana žena, da se položaj žena u Crnoj Gori i dalje ne može smatrati ravnopravnim, uprkos postojanju određenih zakonskih rješenja i čestim izjavama donosilaca odluka o posvećenosti rodnoj ravnopravnosti. U CGO-u navode da se rodna ravnopravnost ne može ostvariti simboličnim i sporadičnim gestovima, već da zahtijeva kontinuiranu političku odgovornost, dosljednu primjenu zakona, adekvatne resurse i institucije koje će reagovati pravovremeno i efikasno, a ne tek pod pritiskom javnosti ili nakon tragičnih posljedica.

Iz te organizacije upozoravaju da su žene u Crnoj Gori i dalje izložene sistemskoj diskriminaciji, ograničenom učešću u procesima odlučivanja, ekonomskim barijerama i rodnom jazu na tržištu rada, što, kako navode, ukazuje na izostanak dosljednih i rodno odgovornih javnih politika i praksi. Kako ističu, na te izazove ukazuje i Evropska komisija u Izvještaju o Crnoj Gori za 2025. godinu, u kojem se konstatuje da, uprkos unaprijeđenom zakonodavnom okviru, i dalje postoji značajan jaz između normativnih rješenja i njihove primjene u praksi, naročito u oblasti zaštite od rodno zasnovanog nasilja. Evropska komisija, kako podsjećaju iz CGO-a, ukazuje na potrebu jačanja institucionalne koordinacije, unapređenja prevencije i obezbjeđivanja djelotvorne i pravovremene zaštite žrtava, uz dosljedno procesuiranje svih oblika nasilja nad ženama.

Prema podacima MONSTAT iz EU-GBV istraživanja, jedna od pet žena u Crnoj Gori, odnosno 20,2 odsto, navodi da je tokom života doživjela nasilje od strane partnera, dok značajan broj žena prijavljuje i druge oblike rodno zasnovanog nasilja, uključujući nasilje u porodici i seksualno uznemiravanje na radnom mjestu. U CGO-u navode i da zabrinjava činjenica da se nasilje nad ženama često ne prijavljuje, kao i da institucionalni odgovor nerijetko kasni ili zavisi od pojedinačne procjene, umjesto od jasno definisanih i obavezujućih procedura. Takva praksa, kako ocjenjuju, ne doprinosi povjerenju u sistem niti obezbjeđuje adekvatnu i pravovremenu zaštitu ženama koje su izložene nasilju. Poseban problem, kako ističu, predstavlja rastući broj slučajeva femicida kao najekstremnijeg oblika rodno zasnovanog nasilja nad ženama.

Pozivajući se na podatke Centar za ženska prava, iz CGO-a navode da su u posljednjih osam godina u Crnoj Gori počinjena 22 femicida, dok su tokom 2025. godine četiri žene ubijene od strane njima bliskih osoba, među kojima je i jedna dvogodišnja djevojčica. „Femicid nije zločin iz strasti, niti izolovani incident ili ‘porodična tragedija’, već zločin iz mržnje prema ženama i predstavlja krajnju posljedicu dugotrajnog institucionalnog nečinjenja, izostanka prevencije i normalizacije nasilja nad ženama“, navode iz CGO-a, dodajući da takvi slučajevi zahtijevaju ozbiljan i sistemski odgovor države.

Prema podacima Indeks rodne ravnopravnosti, kako ističu, Crna Gora posebno zaostaje u oblasti moći i odlučivanja. Kao primjer navode da u Skupština Crne Gore trenutno ima 23 poslanice i 58 poslanika, dok su žene na čelu četiri od ukupno 16 skupštinskih odbora, uključujući i Odbor za rodnu ravnopravnost. Iz CGO-a poručuju da zaštita prava žena nije samo „žensko pitanje“, već pitanje demokratske zrelosti društva i poštovanja osnovnih ljudskih prava. „Društvo koje ne obezbjeđuje sigurnost, jednak tretman i stvarne mogućnosti za žene ne može se smatrati ni pravednim ni stabilnim“, zaključuje se u saopštenju.