Marković: Tužilac propust, policija prekoračila ovlašćenja u slučaju Kovačevića

Slučaj Duška Kovačevića, objavljen na Fejsbuku pod naslovom 'Bolje od bjekstva', otvoren je u javnosti kada je novinar, panelista emisije 'Javna rasprava' na Anteni M i kolumnista portala RTCG Duško Kovačević, pozvan u policiju povodom teksta.

Kovačević je tada kazao da je u policiji morao da objašnjava da njegov tekst ne predstavlja prijetnju, već javnu kritiku rada državnog funkcionera.

U dopisu koji je Vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću uputila Akcija za ljudska prava (HRA), navodi se da je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici prije nego što je policiji naložio da utvrdi identitet autora objave, trebalo da procijeni da li u konkretnom slučaju postoje osnovi sumnje da su počinjena krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti.

Vrhovni državni tužilac konstatovao je da je propust napravljen jer prije izdavanja naloga policiji da utvrdi identitet lica koje je objavilo sporni tekst nije utvrdio da li u radnjama tog lica postoje elementi krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

Nadalje se navodi da postupajući tužilac nije dao nalog policiji za prikupljanje obavještenja, već samo za utvrđivanje identiteta osobe koja je objavila sporni tekst, nakon čega je trebalo da bude obaviješten radi daljih uputa za postupanje.

Nakon što su službenici Uprave policije upoznali tužioca sa sadržinom izjave, on se izjasnio da u radnjama osobe koja je objavila sporni tekst nema elemenata bilo kojeg krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

U dopisu se naglašava da Državno tužilaštvo u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti postupa nepristrasno i preduzima mjere prema učiniocima krivičnih djela u skladu sa zakonom, nezavisno od njihove profesije ili društvenog statusa. Takođe se navodi da će Državno tužilaštvo nastaviti da unapređuje saradnju i partnerske odnose sa nevladinim organizacijama, ocjenjujući da su neposredna i kontinuirana komunikacija važni za jačanje međusobnog povjerenja i efikasnosti zajedničkog djelovanja.

Reakcija HRA ranije je upozorila da postupanje policije i tužilaštva u ovom slučaju može imati negativan efekat na slobodu izražavanja, posebno kada je riječ o javnoj kritici rada državnih funkcionera. Saopštili su da iz odgovora Vrhovnog državnog tužioca proizilazi da su u ovom slučaju propuste napravili i državni tužilac i službenici Uprave policije. U HRA podsjećaju da je nalog tužioca bio ograničen isključivo na utvrđivanje identiteta autora objave, dok je policija, kako navode, proizvoljno preduzela radnju prikupljanja obavještenja, tokom koje je Kovačević morao da objašnjava da li je u tekstu prijetio direktoru policije;

'Ovakvim propustima državnog tužioca i Uprave policije, javnosti je poslata pogrešna poruka da je kritika državnih službenika opasna aktivnost, a to samo po sebi ugrožava slobodu izražavanja. Posebno je problematično kada oni koji su zaduženi za zaštitu ljudskih prava građana svojim postupanjem ta prava dovode u pitanje', poručili su iz HRA.

Naglašavaju da je veoma važno to što su propusti u postupanju utvrđeni, uz očekivanje da to bude jasna poruka da se slične situacije ne smiju ponavljati i da nadležni organi prema onima koji su prekoračili ovlašćenja preduzmu odgovarajuće mjere. Smatraju da bi i Državno tužilaštvo i Uprava policije trebalo da neposredno upute izvinjenje Dušku Kovačeviću zbog nepotrebnog maltretiranja.

'Argumentovana javna kritika spada u slobodu izražavanja, koju državni organi ubuduće moraju da štite, umjesto da protiv nje mobilišu krivično-pravni aparat državne represije', poručili su iz HRA.

Slučaj je otvoren u javnosti kada je Duško Kovačević pozvan u policiju povodom teksta objavljenog na Fejsbuku pod naslovom 'Bolje od bjekstva', u kojem je kritikovao rad direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Kovačević je rekao da u policiji morao da objašnjava da njegov tekst ne predstavlja prijetnju, već javnu kritiku rada državnog funkcionera. 'Niko me nije pitao ko sam i šta sam, nego da li sam prijetio direktoru policije. Morao sam da objašnjavam da u tekstu nema nikakvih prijetnji, već da je riječ o političkom i društvenom komentaru', kazao je nakon davanja izjave. Ocijenio je da takve situacije mogu djelovati kao pokušaj zastrašivanja i upozorio da se kritički stavovi o radu državnih institucija ne smiju tretirati kao potencijalna krivična djela. 'Ako je kritika rada javnih funkcionera razlog da vas pozovu u policiju, onda smo na veoma klizavom terenu kada je riječ o slobodi izražavanja', poručio je Kovačević. On je ranije za Pobjedu kazao da je razgovor u policiji doživio kao 'isljeđivanje bez predmeta', gotovo ritualni čin u kojem je važnije da se pojavi i sjedne pred službenike nego da se razjasni bilo kakva stvarna sumnja; pitao su ga i da li je u tekstu prijetio direktoru policije, iako je svima javno dostupno da prijetnji nema, te da njegov tekst predstavlja vrijednosni sud i dio javne debate o radu policijskog vrha. 'Sve više vjerujem da razlog mog pozivanja nije bio u onome što sam napisao, već u samom činu dolaska', rekao je Kovačević.

Ovaj slučaj naglašava važnost slobode izražavanja i kontinuiranog nadgledanja rada državnih institucija u demokratskom društvu, navodi HRA.