Ptičji grip „kosi“ jata za noć, živina mora biti zatvorena

Visoko zarazni ptičji grip tipa H5N1 zabilježen je na dva gazdinstva, u Bijelom Polju i Nikšiću. U Bijelom Polju uginulo je 22 živine (18 koka nosilja i četiri guske), a u Nikšiću 62 živine. Pod nadzorom su još tri gazdinstva u Bijelom Polju, jer su uginuća počela na jednom ranije. Ukoliko se proširi, ekonomske posljedice mogu biti velike pa treba preduzeti sve da se sačuva živinarska proizvodnja. To je saopšteno juče na konferenciji za medije koju je povodom pojave te bolesti, prvi put među domaćom živinom, organizovalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Visoka smrtnost avijarne influenca je virusna bolest ptica koja se odlikuje visokom stopom smrtnosti kod domaće živine i divljih ptica. Prenosi se direktnim kontaktom među pticama, kontaminiranom opremom, vodom i hranom, a primarni izvor bolesti su divlje ptice selice.

Kako je kazao ministar poljoprivrede Vladimir Joković, grip je potvrđen na gazdinstva gdje je živina držana u slobodnim uslovima – na otvorenom. On je kazao da će u slučaju veće ekonomske štete, uginuća i eutanazije živine, obeštetiti sva gazdinstva po programu mjera za suzbijanje zaraznih bolesti životinja. Uslov je da oni koji traže naknadu štete prijave pojavu bolesti na gazdinstvu.

Sa pres konferencije (Foto: Bojana Ćupuć) Joković tvrdi da su preduzeli sve mjere ispitivanja i suzbijanja te da će javnost biti blagovremeno informisana o dešavanjima. Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković je naglasio da je ovo prvi slučaj ptičjeg gripa od 2021, kada su od njega obolijevali pelikani na Skadarskom jezeru, u rezervatu Pančeva oka. – Ptice su u migraciji pa se bolesti šire. Grip je izbio u mnogim državama, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Češku, Francusku, Njemačku, Mađarsku, Italiju, Rumuniju, Španiju... Svi kapaciteti uloženi su u suzbijanje zaraze i sprečavanje njenog širenja – rekao je Đaković.

Koordinator za suzbijanje gripa iz Uprave za bezbjednost hrane Milan Rogošić je naglasio da je riječ o visoko patogenom virusu - od kojeg mogu oboljeti i ljudi. – Najčešći prenos je putem kontakta, pa su najugroženiji oni koji rade sa životinjama, držaoci, veterinari. Situacija djeluje da je pod kontrolom, ali je ozbiljna, pa je važno da je svi shvatimo ozbiljno i da svi uginuća i oboljenja prijave, kako bi se bez odlaganja djelovalo - istakao je Rogošić. O pojavi virusa informisan je Institut za javno zdravlje. - Važno je da se svi problemi prijave i da držaoci živine poštuju mjere zaštite. Na snazi je naredba o držanju živine u zatvorenom. Važno je da veća komercijalna gazdinstva da imaju barijere, da osoblje nosi zaštitnu opremu – kazao je Rogošić. Postaviti barijere na komercijalnim farmama (Foto: Pobjeda)

On je kazao da ne postoji bojazan da će se ljudi zaraziti jedući meso koje je zaraženo, jer virus nije otporan na visoke temperature, iznad 70 stepeni, te da se u svakom slučaju uginuće živine desi i prije nego to meso uopšte i dospije u prodaju.

Novinari su interesovali gdje se zakopava uginula živina. – Bira se lokacija koja ispunjava sve uslove, dubinu podzemnih voda, udaljenost od naselja i puteva. Može i kod držalaca gazdinstva ako su uslovi dobri - što je i učinjeno u slučaju Nikšića i Bijelog Polja. Ako uslovi nijesu dobri pogodna lokacija traži od opštine – kazao je Rogošić.

Naknade štete On je kazao da postoje mjere koje se moraju poštovati, ali i sankcije ukoliko farmer ne postupi po njima, ako prikriju i ne prijave da im je živina bolesna. – Ako neko ne postupi kako treba i kako je propisano, mi ćemo bez kompromisa sprovoditi mjere, a mora se postupati u skladu sa zakonom. U svakom slučaju se daje naknada jedino onim držaocima životinja koji su u skladu sa zakonom postupili – rekao je Rogošić.

Direktor Specijalističke veterinarske laboratorije Marko Nikolić je dodao da je riječ o avijarnoj influenci, te da u vrijeme kad divlje ptice prelijeću Crnu Goru grip nije iznenađenje. – Ovo oboljenje se definiše kao visoko zarazno, radi se o tipu H5N1. Uginuća su najčešće nagla i da za noć mogu da zahvate 90 odsto živine. Simptomi su potištenost, nakostriješenost i zeleni proliv – naveo je on. Prema njegovim riječima ako bi se grip proširio ekonomske posljedice bi bile ogromne pa se mora učiniti sve, da se sačuva živinarska proizvodnja. – Držaoci moraju biti svjesni da je prijava za njihovo dobro, te da se tako sprečava širenja na ostala gazdinstva – rekao je Rogošić.

D.Š.

Kako spriječiti širenje zaraze Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je definisala obaveze vlasnika kako bi se spriječio prenos virusa. Prvi korak je onemogućavanje bilo kakvog kontakta domaće živine sa divljim pticama, što podrazumijeva držanje jedinki isključivo u zatvorenim objektima sa mrežama na prozorima. Ukoliko se živina drži u spoljnim kavezima, oni moraju biti pokriveni i ograđeni žicom sa otvorima koji nijesu veći od dva centimetra. Takođe, neophodno je spriječiti kontakt sa ostalim domaćim životinjama i strogo izbjegavati pojenje živine vodom sa otvorenog prostora, poput kišnice ili bara, dok se hrana mora čuvati u zatvorenom prostoru, zaštićena od glodara i spoljne sredine. Na farmama se mora ograničiti kretanje ljudi, primjenjivati sistem „sve unutra – sve van“, te vršiti detaljno čišćenje i dezinfekcija objekata prije svakog novog useljenja. Držaoci su dužni da redovno peru ruke, odjeću i obuću, te da koriste čista zaštitna odijela i gumene čizme prilikom rada sa živinom. Đubre i prostirka se moraju odlagati na posebno određena mjesta, zaštićena od kontakta sa drugim životinjama. Vlasnicima je naloženo da ne uvode nove jedinke u postojeća jata i da ne kupuju životinje od neprovjerenih prodavaca bez urednog zdravstvenog uvjerenja. Preporuka je da se ne posjećuju druge farme i ne koristi tuđa oprema.