Skrining glaukoma u Opštoj bolnici Bar povodom Svjetskog dana borbe protiv glaukoma

Na svjetski Dan borbe protiv glaukoma, 12. mart, u Oftamologiji Opšte bolnice Bar, zainteresovanim pacijentima biće mjeren intraokularni pritisak. Ova aktivnost ima za cilj vršenje skrininga ovog očnog oboljenja. Zainteresovani se mogu prijaviti pozivom na broj centrale Opšte bolnice (030/342-333) kako bi ih spojili sa očnom ambulantom. Pregledi se zakazuju u utorak i srijedu, 10. i 11. marta, u periodu od 13 do 14 sati. O faktorima rizika i učestalosti ovog oboljenja, koje se naziva i „tihi ubica vida“, razgovarali smo sa oftamološkinjom dr Zanom Klimenta.

Dr Klimenta najavljuje da će na svjetski Dan borbe protiv glaukoma, 12. marta, od 8 do 14 sati, građanima koji su zainteresovani, aplanacionom tonometrijom mjeriti intraokularni pritisak. Ovim će se vršiti skrining rizičnih grupa.

RB/BI: Šta je glaukom i da li za ovu bolest ima lijeka?

Dr Klimenta: Glaukom je hronična optička neuropatija koju karakteriše propadanje vidnog polja, za koje je odgovorno oštećenje vidnog živca. Glavni faktor rizika jeste povišen intraokularni pritisak.

RB/BI: Je li on posljedica povišenog krvnog pritiska?

Dr Klimenta: To je jedan od faktora rizika iz grupe vaskularnih faktora rizika, ali obično nastaje kao posljedica otežanog oticanja očne vodice kroz strukture komornog ugla. U rjeđim slučajevima može nastati kao posljedica hiperprodukcije očne vodice.

RB/BI: Koji su faktori rizika za nastanak glaukoma?

Dr Klimenta: Faktore rizika za nastanak glaukoma možemo grubo podijeliti u tri grupe – demografske, okularne i vaskularne. Demografski faktori rizika uključuju starije osobe, naročito one starije od 60 godina, kao i osobe crne rase, koje imaju šest do osam puta veću učestalost u odnosu na bijelu rasu. Porodična anamneza je takođe važna, jer se kod primarnog glaukoma otvorenog ugla u nekih 50% slučajeva javlja pozitivna porodična anamneza. Prevalenca je češća kod osoba muškog pola (3,4%) u odnosu na 2,1% kod žena. Ocularni faktori uključuju miopiju i povišen intraokularni pritisak, dok vaskularni faktori rizika obuhvataju kardiovaskularna oboljenja, hiperteziju i dijabetes. Interesantne su i epizode nokturalne hipotenzije.

RB/BI: Koliko često osoba koja ima faktore rizika za glaukom treba da dolazi kod oftamologa?

Dr Klimenta: Osobe starije od 40 godina treba da dolaze na pregled svake dvije do četiri godine, dok bi to za osobe starije od 60 godina trebalo da bude jednom godišnje. Ukoliko se pri nekom od pregleda postavi sumnja ili dijagnoza glaukoma, kontrole će biti češće.

RB/BI: Koliko je ovo oboljenje učestalo i zašto ga zovu tihim ubicom vida?

Dr Klimenta: Tihim ubicom vida ga zovu zbog diskretnih simptoma, koji su često neprimjetni. Ako se čekaju simptomi, pacijent se javlja u poodmakloj fazi. Prevalenca u svijetu smatra se da iznosi jedan do dva odsto kod osoba starijih od 40 godina, dok će do 2040. godine broj oboljelih porasti na 111 miliona. U razvijenim zemljama pedeset odsto slučajeva ostaje nedijagnostikovano.

RB/BI: Kojim metodama otkrivate da neko ima glaukom?

Dr Klimenta: Postoji više dijagnostičkih metoda uključujući tonometriju, pregled prednjeg i zadnjeg segmenta oka, kompjuterizovano vidno polje, OCT dijagnostiku i pahimetriju.

RB/BI: U Opštoj bolnici odskora postoji i kabinet za dijagnostiku. Čime je opremljen i treba li vam još opreme?

Dr Klimenta: Od početka godine počeo je sa radom kabinet za dijagnostiku, opremljen uređajem za snimanje vidnog polja. Planiramo nabavku dodatne opreme za optičku koherentnu tomografiju i oformljavanje kabineta za glaukom.

RB/BI: Kad smo kod liječenja, da li postoji neka terapija za glaukom?

Dr Klimenta: Glaukom je progresivno oboljenje koje se ne može izliječiti, ali se može kontrolisati. Cilj liječenja je očuvanje vida kroz lokalnu terapiju, kapima za oči, dok se u težim slučajevima može primijeniti laserski ili hirurški tretman.