Štrpci, deportacije i Morinj u obrazovnom sistemu Crne Gore

Štrpci, deportacija i Morinj moraju biti dio obrazovnog sistema Crne Gore da se više ne ponove, a tabla kao u Morinju treba da bude u Herceg Novom, Bukovici, Kaluđerskom Lazu i svugdje gdje su počeli zločini devedesetih, poručeno je sa panel diskusije "Suočavanje s prošlošću i kultura sjećanja" koju je realizovala NVO Juventus u partnerstvu sa Atak-om, a koja je održana u Evropskoj kući u Bijelom Polju.

Projekat je podržan kroz regionalni projekat "Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu", koji je finansiran od strane Evropske unije, a sprovodi ga UNDP. Moderatorka programa novinarka Nina Marković je kazala da diskusija okuplja sagovornike iz različitih oblasti - istorije, ljudskih prava i aktivizma porodica žrtava – kako bismo temu sagledali iz više uglova, bez pojednostavljivanja i bez relativizacije.

"Danas govorimo o temama koje su i dalje duboko osjetljive, ali i neophodne za svako društvo koje želi da se kreće naprijed – o ratnim zločinima, o odgovornosti, o institucionalnoj tišini, ali i o tome kako pamtimo, koga pamtimo i zašto je kultura sjećanja važna ne samo za prošlost, već i za budućnost", kazala je Marković. O temama kolektivnog sjećanja, društvenih i institucionalnih narativa o prošlim sukobima, kao i izazovima tranzicione pravde, govorili su istoričari Edin Smailović i Miloš Vukanović, kao i građanska aktivistkinja Elizabeta Mrnjavčević.

Programski direktor Juventasa Jovan Bojović istakao je da je projekat "Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost diskusiju i edukaciju" još jedan način kako skrenuti pažnju na suočavanje s prošlošću, važnosti razgovora, diskusije, razmjene pravih i provjerenih informacija kako bi se radilo na izgradnji kulture sjećanja, podsjećajući da je u okviru ovog projekta u prvom nizu aktivnosti nedavno u Bijelom Polju odigrana pozorišna predstava "M Kao Morinj".

"Prepoznali smo problem u Crnoj Gori, u odnosu na temu suočavanja sa prošlošću. Nemamo informacija koje su provjerene, i često se mladima plasiraju različite dezinformacije i onda govorimo o različitim etničkim distancama koje proizilaze iz toga što mladi i drugi nemaju informacije, ili, ako imaju, ne žele da se suoče sa prošlošću. Ne želimo da se bilo ko svrstava na bilo koju drugu stranu i bude sudionik, već samo želimo da na edukativan način proširimo potrebu razgovora i kulture sjećanja", kazao je Bojović, dodajući da je fokus kroz projekat stavljen na Morinj, o kojem se u Crnoj Gori najmanje govori.

Bojović je kazao da je pored Morinja važno naglasiti značaj da otvoreno govorimo o Lori i drugim zločinima 90-ih. "Ranija istraživanja koja smo radili pokazala su da mladi nemaju dovoljno znanja u odnosu na sukobe 90-tih a da je među mladima zaista prisutna etnička distanca po različitim osnovama, a kada ih pitate koji su to ratni zločini o kojima znaju i koliko znaju, navode dva ona koja su najprisutnija u javnosti, onda smo smatrali da su oni populacija kojoj treba da proslijedimo takve informacije, da ih edukujemo, ali nijesu samo oni ciljna grupa, već šira javnost", dodao je Bojović.

Na okolnosti da se ključne političke strukture u Crnoj Gori kao i u regionu nijesu odvojile od nasljeđa devedesetih ukazao je istoričar Miloš Vukanović, ističući da pojedine od njih od toga profitiraju, a da nam mladi bježe iz države. "Mladi danas generalno ne znaju mnogo o devedesetim, o čemu se ne radi u obrazovnom sistemu, usljed čega su prepušteni ulici i drugim organizacijama, ali i porodičnom nasljeđu i mišljenju da formiraju mišljenja o tom periodu. Sve traume i ekstremna mišljenja iz toga perioda prelivaju se na njih, i dobijamo novi ciklus generacijske kontaminacije koja nikako da napusti naše prostore. Stoga su nam potrebne nove političke elite koje će biti dovoljno zrele o tome da shvate šta znači pomirenje i šta znači postizanje konsenzusa o devedesetima", poručio je Vukanović.

Problem sa Morinjem je, istakao je Vukanović, to što i dalje nemamo odgovornost za uspostavljanje toga logora, niti prepoznavanje da su u tom logoru sprovedeni sistematski zločini mučenja. "Tabla mora da bude u Herceg Novom, Bukovici, Kaluđerskom Lazu i svugdje gdje su počeli zločini devedesetih, ali naša dužnost će biti da u kontinuitetu tražimo od naših susjeda da kažu šta se desilo sa našim građanima u sukobima bivše Jugoslavije, ali to ne abolira nas u našim procesima. Mi moramo prvo sa našim zločinima da se suočimo, pa ćemo onda imati još veće pravo da tražimo od zemalja regiona šta se to desilo sa crnogorskim vojnicima na njihovoj teritoriji. Tabla mora da bude u Herceg Novom, Bukovici, Kaluđerskom Lazu i svugdje gdje su počeli zločini devedesetih. Štrpci, deportacija i Morinj moraju biti dio našeg obrazovnog sistema da prije svega mlade generacije vide kako jedno društvo u kratkom periodu skliznulo u takvo stanje da Štrpci mogu da se dese", kazao je Vukanović.

Projekat je podržan je kroz regionalni projekat "Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu", koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).