Efikasnije rješavanje slučajeva torture i rodno zasnovanog nasilja ključno za pristupanje EU

U Crnoj Gori, postignut je napredak u procesuiranju slučajeva torture i rodno zasnovanog nasilja, ali su potrebna dalja unapređenja, ukazuju izvještaji Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP). Od 2022. do 2025. godine, formirano je 268 predmeta protiv najmanje 424 osobe zbog zlostavljanja koja su navodno počinili državni službenici.

Prema izvještaju HRA, optužni akt podignut je u svakom petom slučaju, polovina prijava je odbačena, dok je skoro trećina predmeta ostala neriješena. Bojana Malović, jedna od autorki izvještaja, navela je da se najviše prijava odnosilo na krivično djelo zlostavljanje – 140, na mučenje 23, a na iznuđivanje 18 prijava. Zabrinjavajući su podaci za prošlu godinu, jer su prijave za mučenje i iznuđivanje iskaza u 2025. godini dostigle svoj maksimum u poslednje četiri godine, što predstavlja četiri puta više nego u 2022. godini.

Uprkos tome, vrhovni državni tužilac uputio je obavezujuće uputstvo u maju 2024. koje je doprinijelo povećanju efikasnosti u procesuiranju, pa je stopa optuženih porasla sa 9,2% u 2023. na 27-32% u 2024-2025. Ipak, postoje ozbiljni problemi u predmetima koji se dugo vuku kroz sistem, kao i neprimjenjivanje audiovizuelnih snimanja saslušanja.

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica HRA, istakla je da Crna Gora mora da štiti ljudska prava kako zakonski, tako i u praksi, a da je neophodno obezbijediti brz i adekvatan pravosudni odgovor na zlostavljanje. Ona je dodala da evropski put zahtijeva potpunu transparentnost i primjenu preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja.

Nedostaci su primijećeni i u rješavanju slučajeva rodno zasnovanog nasilja. Centar za ženska prava je pratila 41 krivični postupak u kojima su žrtve bile žene, kroz 182 ročišta. Izvještaj pokazuje napredak u pravima žrtava, ali i dalje nedostaje bolje informisanje o toku postupka i dostupnosti pravne pomoći, a većina žrtava nije imala pravnog zastupnika.

Maja Raičević, izvršna direktorica CŽP, naglasila je da borba protiv nasilja zahtijeva zajednički napor svih institucija. Takođe, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satler, poručio je da je sprovođenje preporuka Evropskog komiteta ključno za zatvaranje Poglavlja 23, naglašavajući važnost nezavisnih institucija i pravovremene pravde.

Predsjednica Ustavnog suda, Snežana Armenko, istakla je da će žalbe povodom kršenja prava na zabranu mučenja uvijek biti prioritet, dok su i vrhovni državni tužilac Milorad Marković i zaštitnik ljudskih prava Siniša Bjeković naglasili nužnost zajedničkog djelovanja institucija kako bi se unaprijedili rezultati u borbi protiv torture i nasilja.

Kako bi se unaprijedila efikasnost, najavljeno je i korišćenje audiovizuelne opreme u tužilaštvima, ali trenutno samo četiri od 15 tužilaštava imaju tu opremu, što predstavlja prepreku u radu tužilaca.