Izgorelo hiljade čokota loze u Piperima, stigle nove sadnice

U Piperima je u avgustu prošle godine veliki broj imanja potpuno uništen u požarima, gdje su izgoreli vinogradi, zasadi voća, šuma i drugi poljoprivredni resursi. U Đurkovićima su pojedini predjeli pretvoreni u golet, dok su na Gornjoj Stijeni potpuno uništeni vinogradi sa autohtonim vrstama loze koje su odolijevale bukvalno vjekovima. Ukupna šteta je procijenjena na 1,7 miliona eura, a građani čekaju isplate od države.

U međuvremenu, preduzeće Zelenilo doniralo je 7.000 sadnica crnog bora i 45 odraslih sadnica drveća, što predstavlja značajan korak ka obnovi opožarenih područja. Dragutin Vučinić iz Udruženja za razvoj Pipera ističe da su sadnice dostupne građanima u dvorištu škole i da su već neki preuzeli drvenaste biljke.

„Neophodno je samo da se jave i preuzmu ih. Ostao je samo jedan broj, a 12 njih je dato potomcima Ivana Milutinovića da urede dvorište njegove rodne kuće. Dobili smo i judino drvo, jasen, a od Vuka Vujisića 300 hrastova za obnovu šume na Malom i Veljem brdu“, rekao je Vučinić.

On je dodao da će 500 sadnica biti podijeljeno građanima na Bioču, te da će udruženje pomoći vinogradarima čiji su vinogradi stradali u požaru, očekujući pomoć od Milana Milutinovića i Ranka Markovića za projekat obnove vinograda.

Prema riječima Nikole Jočića, predsjednika komisije za procjenu šteta, izgorelo je oko 300 hektara šume, dok je ukupno 43.500 čokota vinove loze, kao i 9.500 stabala raznog voća, među kojima su šljive, mandarine i drugi voćnjaci, stradalo. Na terenu su također izgorele dvije useljene kuće i nekoliko pomoćnih objekata.

Jočić je napomenuo da je Glavni grad preko Sekretarijata za socijalno pomaže socijalno ugrožene sa 500 do 600 eura kako bi im olakšao obnovu. Takođe, Služba za razvoj poljoprivrede nudi pomoć onima koji imaju prijavljeno gazdinstvo, refundirajući im 70 odsto troškova, uz obavezno čuvanje računa.

Biolog Vuk Iković ukazuje na važnost pošumljavanja izvornih vrsta i upozorava da se umjesto lokalnih vrsta često koriste strana, poput crnog bora. Ističe da bi idealno bilo vršiti pošumljavanje sa lokalnim vrstama čije je sjeme sakupljeno u centralnoj Crnoj Gori, te da bi Uprava za gazdovanje šumama trebala raditi na ovim projektima uz podršku Ministarstva šumarstva.

„Ukoliko sadimo šume čiji genetički materijal dolazi iz drugih dijelova Evrope, to može dovesti do prenosa bolesti na koje naše šume nijesu otporne. Takvi potezi mogu stvoriti sterilne šume ili ukrštanja koja će dovesti do generacija šuma koje nijesu prilagođene našim lokalnim uslovima i bolestima“, zaključio je Iković.