Bajramspahić: Medijska pismenost ključna u borbi protiv digitalnog nasilja

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocjenjuje da je užasavajuće digitalno nasilje koje je eskaliralo posljednjih dana u Crnoj Gori pokazatelj koliko je malo postignuto u oblasti medijske pismenosti stanovništva. U izjavi za Antenu M, Bajramspahić ističe da je medijska pismenost ključni alat u borbi protiv digitalnog nasilja jer pomaže građanima da postanu svjesni, odgovorni i kritični sudionici internet prostora.

“Umjesto odgovornog ponašanja vidimo erupciju zlostavljanja koje traje danima. Eskalaciji digitalnog nasilja doprinijela je i pasivnost Policije i Tužilaštva, koji su prepustili žrtvi da se sama bori sa zloupotrebama, iako se radi o krivičnim djelima. Takvim odnosom krivičnih institucija nasilnici se ohrabruju da nastave sa zloupotrebama i maltretiranjem”, podvlači Bajramspahić.

Ona naglašava da obrazovne i kulturne institucije Crne Gore ne shvataju ozbiljno medijsku pismenost, te da se ne sprovode sveobuhvatni programi koji bi obuhvatili sve kategorije stanovništva. “Medijska pismenost pomaže u prepoznavanju različitih oblika digitalnog nasilja, uključujući digitalno zlostavljanje koje može imati ozbiljne posljedice. Ona takođe ima važnu preventivnu ulogu i edukuje korisnike o načinima zaštite privatnosti i ličnih podataka”, pojašnjava aktivistkinja.

Bajramspahić ističe da bi veći nivo medijske pismenosti građana svih generacija doprinio boljem mentalnom zdravlju zajednice i smanjenju širenja nasilnog sadržaja. “Ona podstiče nedijeljenje i nekomentarisanje uvredljivih objava, te korišćenje opcija blokiranja i prijavljivanja onih koji takve sadržaje šire”, dodaje.

Prema njenim riječima, izostalo je moderiranje komentara na društvenim mrežama i medijskim portalima, što je dovelo do sekundarne viktimizacije, jer platforme i algoritmi daju prednost senzacionalizmu umjesto zaštiti ljudskog dostojanstva. “Medijska pismenost je jedan od najvažnijih alata u stvaranju sigurnijeg i zdravijeg digitalnog okruženja, ali se tiče i kritičkog razumijevanja medijskih sadržaja i prepoznavanja dezinformacija, propagande i manipulacije”, naglašava ona.

Bajramspahić ukazuje da je u eri bujanja anti-prosvjetiteljskih pokreta i politika, medijska pismenost elementarna potreba. “Ona obuhvata čitav spektar društvenih, političkih, ekonomskih, kulturnih i tehnoloških tema koje utiču na to kako ljudi razumiju, stvaraju i koriste nove medije”, dodaje.

Crna Gora se, prema najnovijem indeksu medijske pismenosti za 2026. godinu koji je objavio Institut za otvoreno društvo Sofija (OSI Sofia), našla na 26. mjestu sa 44 poena na listi od 41 zemlje. “Ovaj evropski izvještaj služi kao referentna vrijednost za procjenu koliko su društva dobro opremljena da se snađu u složenosti dezinformacija”, objašnjava Bajramspahić.

Ona naglašava da su tri posljednja mjesta na listi zauzeli Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija, zemlje koje pokazuju najveću ranjivost na dezinformacije. “Medijska nepismenost proizlazi iz obrazovnog sistema koji ne razvija kritičko mišljenje, brzog širenja digitalnih platformi bez odgovarajuće edukacije i političke polarizacije”, zaključuje Bajramspahić.