HRA: Izmjene Zakonika o krivičnom postupku unapređuju efikasnost i ljudska prava

Skupština Crne Gore je 4. septembra usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), nakon gotovo četiri godine usklađivanja sa Evropskom komisijom, kojoj je tekst prvobitno upućen na mišljenje u decembru 2022. Ove izmjene ZKP-a stupaju na snagu 17. septembra, uz rok od godinu dana za obrazovanje stručnih službi za podršku žrtvama, nakon čega će se, u roku od šest mjeseci, početi primjenjivati odredbe o pravima žrtava.

Usvojeno je više od 100 izmjena i dopuna koje mogu unaprijediti efikasnost krivičnih postupaka i znatno poboljšati zaštitu žrtava krivičnih djela, prava odbrane i posebno lica lišenih slobode. Ipak, pojedina važna pitanja ostala su neriješena, dok su druga unaprijeđena samo djelimično, ocijenjeno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Ubrzanje krivičnog postupka Ubrzanju krivičnog postupka trebalo bi da doprinese novi način kontrole optužnice, koja će se, po pravilu, obavljati na osnovu pisanih izjašnjenja okrivljenog i njegovog branioca, bez obaveznog održavanja ročišta u svakom predmetu. Glavni pretres će, pod zakonom propisanim uslovima, moći da se održi i u odsustvu prethodno saslušanog optuženog, ako je njegov branilac prisutan. Povećan je i iznos novčane kazne za branioca koji neopravdanim nedolaskom prouzrokuje odlaganje glavnog pretresa, pa ona sada može iznositi do 5.000 eura, pojašnjavaju iz HRA.

Promjena predsjednika ili člana sudskog vijeća, kako kažu, više neće nužno dovoditi do ponovnog saslušanja svih svjedoka i vještaka i ponovnog izvođenja već izvedenih dokaza. Sud će moći da pročita ranije date iskaze kada ocijeni da ponovno izvođenje dokaza nepotrebno. Time se može spriječiti da promjena sastava vijeća višegodišnji postupak praktično vrati na početak.

Prava žrtava krivičnih djela Značajno su, prema njihovom mišljenju, unaprijeđena i prava žrtava, posebno žrtava trgovine ljudima, krivičnih djela protiv polne slobode, nasilja u porodici, ratnih zločina i terorizma, kao i djece žrtava. Obezbijeđeni su im besplatan pristup stručnim službama za podršku, psihološka i stručna pomoć, zaštita od zastrašivanja i odmazde, pratnja lica od povjerenja, saslušanje bez neopravdanog odlaganja, pojedinačna procjena potreba i pravo na obavještavanje o toku postupka.

Problematičan je, međutim, rok za uspostavljanje ovog sistema. Godinu dana za formiranje službi za podršku žrtvama, uz dodatnih šest mjeseci za početak primjene odredbi o pravima žrtava je dug period tokom kojeg će zakonom garantovana prava ostati bez pune institucionalne podrške. Sa uspostavljanjem ovih službi trebalo je početi ranije, posebno imajući u vidu da je njihovo formiranje najavljivano još 2022. godine.

Obaveza zdravstvenog pregleda Posebno je važna obaveza zdravstvenog pregleda lica lišenog slobode kada postoji sumnja na zlostavljanje, uz prilaganje izvještaja spisima predmeta. Ovo predstavlja značajnu garanciju zaštite od policijskog zlostavljanja, imajući u vidu da su istraživanja HRA ukazala na pojedinačne slučajeve u kojima su državni tužioci odbijali zahtjeve oštećenih i njihovih advokata da ih odmah upute na ljekarski pregled, iako su povrede na njihovim tijelima bile vidljive.

Obaveza državnog tužioca da sudu obrazloži odluku o odustanku od optužbe omogućava oštećenom da razumije razloge odluke i procijeni da li će koristiti raspoloživa pravna sredstva. Unaprijeđena su i prava odbrane, jer će branilac prije prvog saslušanja moći neposredno da pročita dio krivične prijave koji se odnosi na njegovog branjenika.

Pitanja koja nijesu riješena Prema njihovom mišljenju, ostaje da se radna grupa za izradu novog ZKP-a pozabavi sljedećim vrlo važnim pitanjima koja sada nisu uvrštena: propisivanje obaveznog psihijatrijskog vještačenja u slučaju sumnje na mučenje ili zlostavljanje; stroži uslovi za određivanje pritvora; kraći rokovi policijskog i tužilačkog zadržavanja; ograničavanje trajanja mjera tajnog nadzora; ulazak policije u tuđi stan bez naredbe suda; kao i pravo odbrane na obrazloženu odluku o uskraćivanju uvida u spise.

Usvojene izmjene su važan korak ka efikasnijem krivičnom postupku i snažnijoj zaštiti njegovih učesnika, ali posao na usklađivanju Zakonika sa standardima zaštite ljudskih prava nije završen, zaključuju u HRA.