Vrijeme za prevenciju samoubistava u Crnoj Gori

Svi preduslovi za napredovanje mentalnih oboljenja, koja medicinska struka smatra najčešćim uzrocima samoubistva, uvijek su prisutni u crnogorskom društvu i to sa tendencijom pogoršanja.

"Samoubistvo je u svijetu odnijelo živote oko 727.000 ljudi, samo u 2021. godini", izjavila je na konferenciji za medije Devora Kestel, šefica Odjeljenja za mentalno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Podaci iz 2019. godine govore da na svakih 40 sekundi jedna osoba u svijetu oduzme sebi život, dok je broj pokušaja samoubistva i do 25 puta veći. Svaka stota smrt posljedica je samoubistva, dok je to kod mladih, u dobi između 15 i 29 godina, četvrti vodeći uzrok smrti - nakon saobraćajnih nesreća, tuberkuloze i nasilja.

Decenijama se ranije baratalo cifrom od milion žrtava samoubistva godišnje, ali je stopa na globalnom nivou, u periodu od 2000. do 2021. godine, smanjena za oko 35 odsto (SZO). Međunarodna asocijacija za prevenciju samoubistava je, uz podršku SZO, pokrenula inicijativu da se, od 2003. godine, 10. septembar obilježava kao Svjetski dan prevencije samoubistava, u cilju podizanja nivoa znanja široke javnosti o tom zdravstvenom problemu i mobilizaciji svake društvene zajednice u njegovoj prevenciji.

U zemljama Evropske unije je, prema podacima Eurostata iz 2023, broj samoubistava smanjen za oko 14 odsto u periodu između 2011. i 2020. godine. Za Crnu Goru izvještaji govore da je po broju samoubistava na 100.000 stanovnika na 14. mjestu u svijetu, a uvijek među prvih deset država u Evropi.

U periodu od 2010. do 2015. godine, u Crnoj Gori su 902 osobe oduzele sebi život, dok je u periodu od 2020. do 2025. godine 633 osobe izvršile samoubistvo. Iako se navedene brojke razlikuju, svi preduslovi za napredovanje mentalnih oboljenja, koje medicinska struka smatra najčešćim uzrocima samoubistva, uvijek su prisutni u crnogorskom društvu, sa tendencijom pogoršanja.

Društvena zajednica i njene institucije, na čelu sa političarima, ništa ne čine da se faktori rizika po zdravlje i smrt svedu na mogući minimum, nego i sami doprinose širenju straha i beznađa. O posvećenosti države mentalnom zdravlju građana, dr Tea Dakić, psihijatrica i načelnica Dnevne bolnice Klinike za psihijatriju KCCG, kaže: "Crna Gora još nema koordinisan sistemski odgovor države na problem suicida i problem poremećaja mentalnog zdravlja uopšte."

Javni zdravstveni sistem je, bukvalno, pacijentima "uskratio" pravo na dijagnostiku i liječenje, zbog čega se liječe u privatnom sektoru, ili jednostavno odustaju od liječenja. Njihova sudbina je sama od sebe tragična! Pojedinci koji izvrše samoubistvo, kako se objašnjava, "to ne čine zato što ne žele da žive ili s namjerom da okončaju svoj život, već zato što žele da okončaju svoju patnju." Pomozimo im na vrijeme!