Prvi put na svijetu više osoba starijih od 65 nego djece mlađe od pet godina

Prema novim podacima američkog Biroa za popis stanovništva (U.S. Census Bureau), prvi put u zabilježenoj istoriji, broj ljudi starijih od 65 godina na globalnom nivou premašio je broj djece mlađe od pet godina. Ovaj globalni pad nataliteta, uz produženje životnog vijeka, stvara demografsku inverziju koja će se, kako se predviđa, produbljivati decenijama koje dolaze.

Trend promjene u odnosu između radno sposobnog stanovništva i starijih osoba je zapanjujući. Više od 71 posto svjetske populacije u 2023. godini živjelo je u zemljama sa stopom fertiliteta na ili ispod nivoa od 2,1 djeteta po ženi, što je prag neophodan za jednostavnu reprodukciju stanovništva. Poređenja radi, prije 13 godina taj procenat je iznosio 45 posto.

Stručnjaci ističu da je svijet do ove prelomne tačke stigao mnogo ranije nego što su demografi očekivali. Predviđa se da će populacija starijih od 65 godina porasti sa 852 miliona, koliko se očekuje u 2025, na čak dvije milijarde do 2060. godine. Očekuje se da će samo povećanje broja starijih osoba činiti oko 55 posto ukupnog rasta globalne populacije u tom periodu, dok će se ukupna svjetska populacija povećati sa 8,13 milijardi na 10,23 milijardi.

Nizak natalitet više nije rezervisan samo za bogate. Era niskog nataliteta proširila se daleko izvan granica razvijenih država. Kina i Indija, dvije najmnogoljudnije zemlje, sada imaju stope fertiliteta ispod praga od 2,1 djeteta. Bangladeš, Meksiko i Vijetnam takođe su među zemljama koje su od 2013. godine pale ispod ovog nivoa.

U mnogim državama, ovaj pad stvara ono što se u izvještaju naziva 'zamkom fertiliteta'. Manje generacije mladih dolaze nakon većih generacija starijih, što ubrzava ukupno starenje stanovništva i, u nekim mjestima, vodi ka konačnom smanjenju broja stanovnika. To u praksi znači manje potencijalnih radnika koji bi trebali izdržavati sve brojniju stariju populaciju, što će stvoriti ogroman pritisak na zdravstvene sisteme, tržište rada i dugotrajnu njegu.

Iako Evropa ostaje regija sa najstarijim stanovništvom, najveći brojčani pomak tek slijedi na drugim kontinentima. U Aziji se očekuje da će populacija starija od 65 godina porasti sa 487 miliona na nevjerovatnih 1,24 milijarde do 2060. godine, što čini otprilike dvije trećine ukupnog globalnog rasta u ovoj kategoriji. U Africi, koja ostaje uvjerljivo najmlađa regija, predviđa se da će se starija populacija više nego učetverostručiti – sa 60 miliona na 249 miliona do 2060. godine.

Na globalnom nivou, udio osoba starijih od 65 godina će se do 2060. godine gotovo udvostručiti – sa sadašnjih 10,5 posto na 19,6 posto. Ipak, izvještaj naglašava da rastući procenat starijih građana ne mora značiti katastrofu. Duži životni vijek predstavlja jedno od najvećih civilizacijskih dostignuća prošlog stoljeća, sa drastično smanjenim smrtnih slučajeva u ranoj i srednjoj životnoj dobi, a sve više ljudi doživi duboku starost.

Osim toga, starije osobe rjeđe čine krivična djela, a mnogi od njih mogu (i žele) ostati aktivni na tržištu rada, te tako pomoći u rješavanju hroničnog nedostatka radne snage. Njihov doprinos društvu neprocjenjiv je kroz volontiranje te brigu o unucima i zajednici. Demografske promjene mogle bi primorati društva da promijene paradigmu i počnu posmatrati starost kao ekonomski resurs, a ne isključivo kao trošak.