Društvo mladih ekologa: 'Igranje s vatrom' može imati neprocjenjivo skupe posljedice

Požar na planini Vojnik još nije stavljen pod potpunu kontrolu, a eventualni njegov prodor prema zapadu planine, gdje su veće površine pod šumom, mogao bi imati dugoročne posljedice na prirodu i životnu sredinu. To su kazali iz Društva mladih ekologa.

U saopštenju za javnost naveli su da smo posljednjih dana svjedoci više požara na otvorenom, od kojih su, kako tvrde, uglavnom namjerno podmetnuti. „To je nečija podla ‘Igra sa vatrom’ koja nas mnogo košta. Pojedini požari mogu imati i neprocjenjivo skupe posljedice kojih većina nije ni svjesna“, saopštili su iz Društva mladih ekologa.

Aktuelan požar na Gradačkoj poljani širi se prema planini Vojnik, a odbrambena linija oko tunela na Vojniku još nije pod potpunom kontrolom. „Tu je takav teren da se tokom ljetnjih suša stvara suva travnata vegetacija, te zajedno sa šibljem i opalim granjem postaju izuzetno zapaljivi, stvarajući kontinuirani gorivi sloj koji olakšava širenje vatre ka šumama“, upozoravaju ekolozi.

Situacija bi bila još više zabrinjavajuća ako bi se požar proširio prema zapadnom dijelu Vojnika, gdje su veće površine pod šumom. „Planinom Vojnik dominiraju bukove i mješovite bukovo-jelove šume, uz prisustvo javora, brijesta i graba. U ovako sušnom periodu, a zbog šumskog pokrivača i nepristupačnog terena, vatra bi mogla brzo napredovati, dok bi gašenje sa zemlje bilo znatno otežano“, navode iz Društva mladih ekologa.

Eventualni prodor požara u šume Vojnika ne bi predstavljao samo trenutnu opasnost od požara, već bi imao dugoročne posljedice na prirodu i životnu sredinu. „Došlo bi do uništavanja staništa, dok bi obnova šumskog ekosistema mogla trajati decenijama“, ističu oni.

Osim neposrednih posljedica, iz Društva mladih ekologa upozoravaju i na moguće posljedice požara po vodoizvorišta koja se nalaze u podnožju Vojnika. „Kakav bi odraz požar imao na vodoizvorišta koja se nalaze u podnožju Vojnika niko ne može ni da pretpostavi“, navode.

Kao posebno značajnu ističu rijeku Zetu, koja nastaje u Gornjem polju od Sušice i Rastovca, čija je izdašnost vrela, kako navode, značajno smanjena usljed negativnih uticaja čovjeka i klimatskih promjena. „Pretpostavka je da su raniji požari na Vojniku mogli imati negativne posljedice po izdašnost izvorišta. Primjera radi, požar koji je 2017. godine zahvatio oko 3,5 km² šume i rastinja na Vojniku mogao je imati uticaj i na hidrološke prilike ovog područja, uključujući i Vidrovansko vrelo“, saopštili su.

Dodaju da im nije poznato da su se institucije zvanično bavile ovom temom, barem ne na osnovu javno dostupnih podataka o izdašnosti Vidrovanskih vrela, koji se godinama navode u približno istim vrijednostima, dok stanje na terenu ukazuje na moguće smanjenje njihove izdašnosti. „Zato se opravdano postavlja pitanje – kakve bi posljedice imao požar širih razmjera, ukoliko bi zahvatio veće površine šume i dugoročno narušio prirodni pokrivač planine?“, pitaju iz Društva mladih ekologa.

Iz te organizacije upozoravaju da se posljedice požara ne završavaju kada se ugasi posljednji plamen. „One se osjećaju indirektno i u dugom vremenskom periodu“, navode. Zbog toga, kako ističu, nečija nepažnja ili bahatost ne ugrožava samo njegovu imovinu. „Odgovornost za izazivanje požara mora biti utvrđena i sankcionisana“, poručuju.

Apeluju još jednom na društvenu odgovornost i pozivaju svakog građanina koji primijeti sumnjivo ponašanje, namjerno paljenje ili nepropisno loženje vatre na otvorenom da to prijavi nadležnim službama. „Ćutanje u ovakvim situacijama nije zaštita nikoga. Pravovremena reakcija može biti dobra za sve jer odgovornost počinje prije nego što se pojavi prvi plamen“, zaključuju iz Društva mladih ekologa.