Država zanemaruje palijativne pacijente, njegovateljice skupo naplaćuju usluge

Troškovi angažovanja njegovateljica postaju previsoki za mnoge porodice, a potrebna su sistemska rješenja za podršku starijim osobama. Crveni krst i NVO Futura ističu nedostatak obučene radne snage i hitnu potrebu za reformama.

3

Trošak angažovanja njegovateljice za mnoge je previsok, a ni porodice koje imaju novca često ih ne mogu lako pronaći. Potrebno je ulagati u edukaciju kadra i izgraditi sistem u kojem porodica može da dobije pomoć na pouzdan i dostupan način. U suprotnom, briga o starijem članu porodice postaje isključivo privatna stvar, pitanje novca, porodične solidarnosti – poručili su iz NVO Futura.

Iz Crvenog krsta daju podršku i pomoć u kući kod 1.340 korisnika. Nema preciznih podataka o broju starih i nemoćnih u Crnoj Gori kojima je potrebna palijativna njega, ali organizacije koje su svakodnevno na terenu, poput Crvenog krsta, znaju da ih je mnogo. Država, međutim, nema rješenje kako da pomogne najstarijima kojima je potrebna palijativna njega, a koji su čitavog života plaćali zdravstveno osiguranje. Čini se da nadležni i ne razmišljaju da postoji taj problem s obzirom na to da nije bilo zainteresovanih da odgovore na Pobjedina pitanja o ovoj temi.

Brojne porodice su ostavljene da se same snalaze kada je njihov član nepokretan i u postelji. Oni koji su zaposleni prinuđeni su da traže njegovateljice, koje, opet, "papreno" naplaćuju svoje usluge, ne plaćajući porez državi, ali čak ni to državu ne zanima.

Iz Crvenog krsta i NVO Futura u razgovoru za Pobjedu ukazuju, iz različitih perspektiva, na istu pukotinu u sistemu - potrebe da se pomogne najstarijima postoje svakog dana, a podrška nije uvijek dostupna, niti je dugoročno obezbijeđena. Iz Crvenog krsta kazali su da nemaju podatak koliko je u Crnoj Gori starih i nemoćnih kojima je potrebna svakodnevna pomoć, ali rad na terenu pokazuje razmjere problema.

Aktivno brinemo o velikom broju porodica i pojedinaca koji se nalaze u stanju socijalne potrebe. Dio njih nalazi se u evidenciji organizacije, dok su drugi obuhvaćeni različitim oblicima državne socijalne pomoći. Ipak, kada je riječ upravo o starim i nemoćnim osobama, precizan broj nije poznat. U Crvenom krstu ne vodimo posebnu evidenciju koja bi pokazala koliko je starijih građana kojima je potrebna pomoć.

Ono što znamo jeste da se veliki broj ljudi svakodnevno obraća zbog osnovnih životnih potrepština, ali i jednokratne pomoći za plaćanje komunalija, računa i ljekova. To je, istovremeno, slika problema koji je mnogo širi od same humanitarne pomoći - ukazali su iz Crvenog krsta.

Prema njihovoj evidenciji, najveći broj osoba i porodica u stanju socijalne potrebe nalazi se na sjeveru Crne Gore. Slabije razvijena ekonomija, udaljenost naselja i manjak dostupnih usluga dodatno otežavaju položaj starijih. Posebno težak položaj imaju oni koji žive u ruralnim područjima. Loša infrastruktura, nedostatak javnog prevoza, zdravstveno stanje i materijalna oskudica često znače da starija osoba ne može sama da ode kod ljekara, ostvari pravo iz socijalne zaštite ili obezbijedi osnovne potrepštine - upozorili su iz Crvenog krsta.

Domaćinstva na selima su, kako su naveli iz Crvenog krsta, uglavnom staračka. Migracije mlađeg stanovništva dodatno su smanjile porodičnu mrežu podrške, pa se stariji često oslanjaju upravo na usluge organizacija koje dolaze do njih. Problem, međutim, nije ograničen na sjever. Veliki broj građana u stanju socijalne potrebe živi i u Podgorici, gdje se, zbog broja stanovnika, svakodnevno obraća veliki broj ljudi za pomoć - naglasili su iz Crvenog krsta.

Prema brojkama Crvenog krsta, tokom 2026. godine ova organizacija podijelila je 2.341 paket hrane i higijene, dok su jednokratnu novčanu pomoć dobile 1.204 porodice. Tokom 2025. godine podijeljena su 8.903 paketa humanitarne pomoći. Kada je riječ o starijima, jedan od najvažnijih programa je pomoć u kući. Crveni krst je najveći licencirani pružalac ove usluge u Crnoj Gori i trenutno ima 1.340 korisnika.

Podrška se pruža i kroz Centre za njegu u zajednici na Cetinju i u Nikšiću, pokrenute uz podršku austrijskog saveznog ministarstva socijalne zaštite u okviru projekta HOPE. Starijima se kroz ove centre pruža kombinacija socijalnih i zdravstvenih usluga, sa ciljem da lakše dođu do zaštite koja im pripada i da kvalitet života unaprijede bez napuštanja svog doma i zajednice.

U devet opština – Plavu, Andrijevici, Beranama, Rožajama, Kolašinu, Cetinju, Nikšiću, Baru i Herceg Novom – funkcionišu i mobilni timovi Crvenog krsta. Doktori i volonteri obilaze starije u ruralnim područjima, obavljaju osnovne zdravstvene preglede i pružaju podršku u ostvarivanju prava iz socijalne zaštite - objasnili su iz Crvenog krsta.

Kako su pojasnili, postoji i sedam klubova za starije – u Baru, Budvi, Herceg Novom, Cetinju, Nikšiću, Bijelom Polju i Plavu – gdje se organizuju druženja, izleti, radionice i predavanja dodajući da cilj nije samo da se starijem čovjeku donese paket ili obezbijedi pregled. Jednako važno je da se spriječi usamljenost i da osoba ostane dio zajednice.

Iz NVO Futura upozoravaju da čak i kada porodica može da plati pomoć njegovateljica, hroničan problem je nedostatak ljudi koji su obučeni za brigu o starijima. Porodice teško pronalaze socijalne radnike, njegovateljice i druge stručne osobe kojima mogu povjeriti brigu o članu porodice. Trošak individualnog angažovanja njegovateljice za mnoge je previsok, dok ni porodice koje imaju novca često ne mogu lako pronaći osobu koja ima potrebne kvalifikacije i kojoj mogu ukazati povjerenje.

Zbog toga, nije dovoljno samo povećavati broj usluga. Potrebno je ulagati u edukaciju i osposobljavanje kadra, povećati broj kvalifikovanih ljudi i izgraditi sistem u kojem porodica može da dobije pomoć na pouzdan i dostupan način. Jer, u suprotnom, briga o starijem članu porodice ponovo postaje gotovo isključivo privatna stvar, pitanje novca, porodične solidarnosti i toga da li neko od djece ili rođaka živi dovoljno blizu da može da pomogne - naglasili su iz NVO Futura.

Da problem starenja stanovništva nije nov, pokazuje i Strategija razvoja socijalne zaštite starih za period 2008–2012. godine. Prema tadašnjim podacima popisa iz 2003. godine, Crna Gora je imala 103.393 stanovnika starija od 60 godina, odnosno 16,67 odsto ukupnog stanovništva. Starijih od 65 godina bilo je 74.160, odnosno 11,96 odsto. Još tada je bilo jasno da se proces starenja stanovništva ubrzava.

U strategiji je navedeno da je učešće stanovništva starijeg od 60 godina sa 10,42 odsto 1953. godine poraslo na 12,78 odsto 1991, a zatim na 16,67 odsto 2003. godine. Posebno je ukazivano na rast broja osoba starijih od 80 godina, povećanje zdravstvenih problema i činjenicu da starenje donosi nove izazove za socijalnu i zdravstvenu zaštitu, kao i penzijsko-invalidsko osiguranje. Gotovo dvije decenije kasnije, potreba za sistemskim rješenjima nije nestala.

Crveni krst smatra da je potrebno dalje ulagati u mrežu lokalnih usluga za starije kako bi potrebnu njegu mogli da dobiju na svom kućnom pragu. Ideja je jednostavna - omogućiti starijem čovjeku da, kada god je to moguće, ostane u svom domu i svom okruženju, umjesto da zbog nedostatka pomoći bude primoran na institucionalni smještaj. Takav pristup čuva samostalnost, osjećaj kontrole i socijalne veze starijih osoba, a usluge u zajednici su humanije i dugoročno održivije.

Međutim, upravo tu dolazimo do jednog od najvećih problema postojećeg sistema. Veliki dio usluga koje Crveni krst pruža zavisi od projekata. To znači da postoji mogućnost da kada se projekat završi, završi i usluga. Konstantno je prisutan rizik od prestanka takvih programa, što bi dio najranjivijih građana moglo ostaviti bez podrške - rekli su iz Crvenog krsta Crne Gore.

Naglasili su da broj korisnika Crvenog krsta već pokazuje da potreba nije projektna i povremena, već svakodnevna. Ukazali su da Crna Gora nema precizan podatak o broju starih i nemoćnih, ali organizacije koje su svakodnevno na terenu znaju da ih je mnogo.

Znaju to kroz čovjeka koji ne može do prodavnice. Kroz staricu koja živi sama na selu. Kroz porodicu koja nema novca da plati njegovateljicu. Kroz osobu kojoj je potreban ljekar, ali nema prevoz. Kroz građanina koji traži pomoć za račun, lijek ili osnovne životne namirnice. Zbog toga se pitanje više ne može svesti samo na broj starih ljudi u Crnoj Gori. Pravo pitanje je koliko je njih danas prepušteno tome da se sami snađu – i koliko dugo postojeći sistem može da ih podržava ako se oslanja na projekte, ograničene kapacitete i nedovoljan broj stručnih ljudi.

A kako stanovništvo bude starilo, to više neće biti pitanje samo najugroženijih, biće pitanje cijelog društva - upozorili su iz Crvenog krsta Crne Gore.

Iz NVO Futura su podsjetili da postojeći kapaciteti za smještaj starijih osoba u domovima nijesu dovoljni za odgovore na sve potrebe. Institucionalni smještaj jeste važan za one kojima je takva vrsta podrške potrebna, ali ne smijemo brigu o starijima svesti samo na domove. Veliki značaj imaju upravo usluge u zajednici, pomoć u kući, dnevni boravci, klubovi za starije i različiti programi podrške i aktivnog starenja.

Nikšić je jedan od primjera da se može raditi na razvoju lokalnih servisa. Pored dnevnih boravaka za starije i usluge pomoći u kući koju pruža Crveni krst, posebno je značajno razvijati podršku i osobama sa demencijom - naglasili su iz NVO Futura.

Važno je, kako su kazali iz NVO, da su lijepi primjeri različitih šetnji, planinarenja, radionica, kurseva i drugih aktivnosti za zdravo starenje u Podgorici, ali bi takve mogućnosti, kako su dodali, trebalo da postoje u svim opštinama. Iz NVO Futura su predložili da bi se ovaj sistem dalje razvijao, neophodno je jačati mrežu između socijalnog i zdravstvenog sistema, ali i stvoriti bolje uslove da civilni sektor razvija i pruža licencirane usluge.

Poseban problem sa kojim se porodice suočavaju jeste pronalaženje osobe koja bi mogla da pomogne u kući i brine o starijem članu porodice. U Crnoj Gori je veoma teško pronaći adekvatnu njegovateljicu ili socijalnog radnika.

Komentari

Pročitaj još

Purgatorije završene uz trijumf Centra za kulturu Tivat

U Tivtu su završene Purgatorije, a Centar za kulturu je ponovo pokazao svoju važnost u lokalnoj zajednici.

Purgatorije završene uz trijumf Centra za kulturu Tivat

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.