Spor oko izbora direktorice škole u Ulcinju: Bratstvo i jedinstvo vlasti

Pred početak školske godine, pored svih problema u obrazovanju, četiri ministra u Vladi vode javnu polemiku oko izbora direktorke škole u Ulcinju. Polemika se, na žalost, umjesto da otvori ozbiljna pitanja poštovanja zakona i funkcionisanja škola u multietičnim sredinama, pretvorila u predizbornu kampanju sa uobičajenom, zapaljivom retorikom.

Izbor direktorice JU SMŠ 'Bratstvo-jedinstvo' u Ulcinju unio je razdor u ionako razjedinjenoj vladajućoj većini. Počelo je kada je potpredsjednik Vlade, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj objavio da se za direktora škole u Ulcinju postavlja osoba koja ne govori albanski jezik, koja se dovodi iz druge opštine. Saopštio je da to nije poštovanje multietničnosti, već institucionalna provokacija i izraz albanofobije. Đeljošaj je zaprijetio da će njegova partija 'imati jasan i snažan politički odgovor na ovaj šovinizam' i na reakciju pozvao i ostale albanske stranke. Pozvao je i građane Ulcinja, roditelje, nastavnike i zaposlene u školi da dignu glas i ne prihvate 'ovakvo poniženje'.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, na čijem čelu je Anđela Jakšić-Stojanović iz PES-a ubrzo su demantovali potpredsjednika Vlade. Ministarstvo je saopštilo da je netačna tvrdnja potpredsjednika Vlade Đeljošaja da direktorica srednje škole u Ulcinju Snežana Živanović ne govori albanski jezik, kao i da je riječ o dugogodišnjoj prosvjetnoj radnici i članici kolektiva škole, a ne o osobi koja je 'dovedena' iz druge sredine. 'Jednako je netačna tvrdnja da je riječ o osobi koja ‘ne govori albanski jezik’. U konkursnoj dokumentaciji, odnosno biografiji kandidatkinje, jasno je navedeno da posjeduje znanje albanskog jezika na nivou B2 i to u oblastima razumijevanja, čitanja, govorne produkcije, govorne interakcije i pisanja. Takođe, netačna je i tvrdnja da je direktorica ‘dovedena iz druge opštine’. Snežana Živanović je od 1. oktobra 2008. godine zaposlena upravo u JU SMŠ ‘Bratstvo-jedinstvo’ Ulcinj, gdje više od 17 godina radi kao profesorica crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, kao i crnogorskog jezika kao nematernjeg', kazali su iz MPNI.

Potpredsjednik Vlade je dobio i ukor iz Ministarstva konstatacijom da 'direktori škola nisu predstavnici političkih ili nacionalnih kvota'. Đeljošaj je zatim poručio svojoj koleginici u Vladi da se ne skriva iza Ministarstva, komisija i bodova, već da podnese ostavku. 'Obrazloženje kojim poručujete da među Albancima i Albankama nema dovoljno stručnih i sposobnih ljudi da vode školu u Ulcinju predstavlja uvredu za albansku zajednicu. Zbog takvog odnosa prema jednom narodu, odgovorno bi bilo da se odmah povučete sa mjesta ministarke', istakao je Đeljošaj i dodao 'sve više izgleda da je jedini stvarni kriterijum bio da direktor ne bude Albanac ili Albanka'.

Nakon ove javne polemike ministara, reagovali su profesori Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i Boban Batrićević. Oni su najoštrije osudili, kako navode, nacionalističku, antigrađansku i antidržavnu politiku Đeljošaja. Ocjenili su da Đeljošaj godinama sprovodi takvu politiku, koja u posljednjem slučaju, kako smatraju, podrazumijeva stav da u školama u kojima se uči i albanski jezik direktor mora biti Albanac. 'Njegov stav o izboru direktorice škole u Ulcinju odražava zabrinjavajući oblik nacionalizma koji ne bi smio dolaziti s najviših državnih adresa', naveli su profesori FCJK u zajedničkom saopštenju koje je objavio portal AntenaM.

Đeljošaj je zatim ministarki prosvjete ponudio rješenje. Kazao je da će podnijeti ostavku i javno se izviniti, ako direktorica na albanskom jeziku predstavi svoj program i odgovori na pitanja na nivou koji odgovara B2 znanju tog jezika. I da sve to bude javno preko medija. Pozvao je Jakšić Stojanović da zajedno posjete gimnaziju u Ulcinju i pred medijima razgovaraju sa direktoricom. 'Ako na albanskom predstavi svoj program i odgovori na pitanja na nivou koji odgovara B2 znanju, odmah podnosim ostavku i javno se izvinjavam. Ako se pokaže da ne posjeduje taj nivo znanja i da je javnost dovedena u zabludu, očekujem Vašu ostavku i ostavku direktorice. Ja preuzimam odgovornost za svoje tvrdnje. Očekujem isto od Vas. Vidimo se sjutra u Gimnaziji? P. S. Možemo pozvati i Ćirgića, Batrićevića i Radomana, naše novopečene ‘eksperte’ za albanski', napisao je Đeljošaj na Fejsbuku.

‘Bratstvo i jedinstvo’ unijelo je razdor ne samo u vladajućoj većini, nego i među albanskim strankama. 'Multietničnost Ulcinja predstavlja vrijednost koju treba štititi jednakim pravima, poštovanjem različitosti i dosljednom primjenom zakona, a ne procjenjivanjem ljudi na osnovu njihovog imena, porijekla ili nacionalne pripadnosti', saopštilo je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava na čijem čelu je Fatmir Đeka, lider Demokratske partije. Đekina i Đeljoševa partija pored saradnje na državnom nivou, dio su vladajuće koalicije u Tuzima i Ulcinju.

Iznenađen 'ovakvim reagovanjem i postupanjem kolege Đeke' bio je ministar javne uprave Maraš Dukaj, Đeljošajev partijski kolega. On je saopštio da bi Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava i Fatmir Đeka 'morao da štiti i sprovodi zakon za čiju je primjenu odgovoran'. Dukaj je najavio i konkretnu akciju - pokrenutanje inspekcijske kontrole, ne samo u ovom slučaju, već i u drugim slučajevima koji se odnose na potvrde o 'poznavanju' znanja albanskog jezika. 'Biće izvršena i detaljna provjera i revizija izdatih potvrda. Vjerujem da je i kolega Đeka saglasan da je to važan put za očuvanje kredibiliteta prosvjete i obrazovanja, uključujući i ljudska prava. Zakon nije preporuka, niti je stvar političkog dogovora. Zakon mora važiti jednako za sve. A za njegovo kršenje – neko će morati da snosi odgovornost', rekao je Dukaj.

Umjesto medijske potvrde znanja jezika, za vikend su na adrese elektronske pošte dvocifrenog broja osnovnih i srednjih škola stigli zahtjevi kojima se traže kopije svih potvrda, uvjerenja, sertifikata i drugih isprava koje su zaposleni dostavljali kao dokaz o poznavanju albanskog jezika prilikom zasnivanja radnog odnosa. Zahtjev je potpisao predsjednik Albanskog foruma, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, a školama je upućen sa partijske adrese elektronske pošte. Đeljošaj je Vijestima kazao da su potvrde zatražene nakon, kako tvrdi, ozbiljnih navoda da su pojedine isprave o poznavanju albanskog jezika kupljene ili da su ih izdavale neovlašćene institucije, a da su potom korišćene kao dokaz ispunjavanja zakonskih uslova za zapošljavanje. 'Njihovu vjerodostojnost i zakonitost provjeriće nadležne institucije. Ko ima validnu potvrdu nema o čemu da brine', rekao je Đeljošaj.

Direktori škola se sada obraćaju Ministarstvu prosvjete da ih uputi kako da odgovore na zahtjev potpredsjednika Vlade. Za građane je znakovito da, pred početak nove školske godine, pored svih problema u obrazovanju, četiri ministra u Vladi vode javnu polemiku oko izbora direktorice jedne škole. Jasni su prioriteti, nacionalni i politički. Polemika se, na žalost, umjesto da otvori važna i ozbiljna pitanja poštovanja zakona i funkcionisanja škola u multietičnim sredinama, pretvorila u predizbornu kampanju sa uobičajenom, zapaljivom retorikom.