Bojanić-Lalović: Nema socijalne pomoći, neko mora da odgovara

Poslanica Demokratske partije socijalista Zoja Bojanić-Lalović izjavila je za Pobjedu da je zbog neažurnosti socijalno-ljekarske komisije u Podgorici ostavljeno bez pomoći oko 5.000 građana koji trebaju da dobiju ličnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć. Bojanić-Lalović je istakla da čekanje za građane nije tehnički problem, već pitanje egzistencije i ljudskog dostojanstva, zbog čega je krajnji trenutak da neko preuzme političku i profesionalnu odgovornost.

Ova informacija dovodi u pitanje funkcionisanje sistema socijalne zaštite u Crnoj Gori, koji ne funkcioniše onako kako bi trebao. "Odnos države prema najranjivijim građanima najbolje se vidi onda kada treba da im obezbijedi ono što im po zakonu pripada. Nažalost, ovih dana svjedočimo upravo suprotnom – ljudi koji zavise od socijalnih davanja čekaju novac koji za mnoge od njih predstavlja osnov za hranu, ljekove, terapije i plaćanje najosnovnijih računa", rekla je Bojanić-Lalović.

Prema zvaničnim podacima, tokom 2025. godine pravo na dodatak za njegu i pomoć koristilo je 37.239 građana, pravo na ličnu invalidninu 4.654 građana, dok je materijalno obezbjeđenje koristilo 4.470 porodica. Riječ je o desetinama hiljada ljudi čija egzistencija direktno zavisi od efikasnosti državnog sistema.

Bojanić-Lalović je naglasila da je posebno poražavajuće što iznosi pomoći, nakon posljednjeg usklađivanja, ne omogućavaju dostojanstven život. Materijalno obezbjeđenje za pojedinca povećano je sa 99,97 na svega 101,32 eura, dok je dodatak za njegu i pomoć povećan sa 99,20 na 100,54 eura mjesečno. "I onda se od čovjeka koji treba da preživi mjesec sa stotinak eura očekuje još i da strpljivo čeka da se administracija organizuje", ističe ona.

Ona je upozorila da građani koji čekaju odluke socijalno-ljekarskih komisija ne mogu da ostvare prava na materijalno obezbjeđenje, dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidninu, ali ni naknadu zarade za rad sa polovinom radnog vremena. "Problem je utoliko ozbiljniji jer se pojedina prava ostvaruju tek nakon odluke komisije, a od njih mogu zavisiti i druga prava. Ono što je posebno poražavajuće jeste ćutanje nadležnih i Ministarstva i Vlade. Najranjiviji građani bi morali biti prioritet svake države, odgovorne države", apelovala je Bojanić-Lalović.

Pobjeda je uputila pitanja Ministarstvu socijalnog staranja, ali do zaključenja ovog broja nijesmo dobili odgovore. Pitali smo ih zašto je 5.000 građana u Podgorici ostavljeno bez pomoći i što planiraju da preduzmu zbog te situacije. Iz Ministarstva socijalnog staranja ranije su tvrili da je proces stabilizovan, ali iskustva građana pokazuju suprotno.

Ministar Gutić je objašnjavao da je do zastoja došlo nakon izmjena pravilnika, ali je najavio ubrzanje procedure. Poslanik Boris Mugoša iz Evropskog saveza ranije je inicirao saslušanje ministra Gutića zbog problematike rada socijalno-ljekarskih komisija, ukazujući na dugotrajno čekanje na odluke, koje su uslov za ostvarivanje drugih prava.

Kada se uporede iznosi pomoći sa drugim državama u regionu, crnogorski dodatak za njegu i pomoć je znatno niži. U Srbiji naknada iznosi oko 317 eura, dok u Hrvatskoj iznosi variraju od 138 do 720 eura, u zavisnosti od nivoa podrške. U Federaciji BiH dodatak za njegu i pomoć najvišeg stepena iznosi oko 419 eura.