Odbor za prosvjetu održao sastanak sa profesorima UCG-a o inicijativi za neposredni izbor rektora

Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport zakazaće tematsku sjednicu na kojoj će poslanici, akademska zajednica, rukovodstvo Univerziteta Crne Gore, ali i predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija moći da ukrste argumente u vezi sa inicijativom da se rektor državne visokoobrazovne ustanove bira na neposrednim izborima.

To je ishod sastanka Odbora sa profesorima koji su potpisali inicijativu - Veselinom Mićanovićem, Radovanom Stojanovićem i Gojkom Joksimovićem. Inicijativa je pokrenuta početkom avgusta i dobila podršku, kako je stajalo na sad već ugašenom sajtu inicijativa.me, 70 potpisnika sa 18 fakulteta i jednog instituta UCG. Njome se predlaže izmjena Zakona o visokom obrazovanju kako bi rektora neposredno birala akademska zajednica, odnosno zaposleni u nastavnim i naučnim zvanjima, predstavnici saradnika i studenti.

Sajt je u međuvremenu ugašen i na njemu nema više nikakvih podataka o toj inicijativi, koju su profesori UCG juče pred poslanicima nazvali “spontanom”. Mićanović je u izlaganju pred poslanicima kazao da to “nije pitanje pojedinca, kandidata niti jednog izbornog ciklusa, već principa - ko treba da bira rukovodstvo Univerziteta i odakle proizlazi njegov legitimitet”.

“Ako je Univerzitet autonomna akademska zajednica, onda njen rektor mora imati neposredan legitimitet te zajednice, a ne prvenstveno legitimitet ograničenog broja članova institucionalnih organa”, kazao je. Prema njegovim riječima, model prema kojem rektora biraju Senat i Upravni odbor koncentriše odlučivanje u mali broj glasova. Mićanović je ocijenio da sadašnji model može obeshrabriti potencijalne kandidate, dok bi neposredni izbor, smatra, povećao konkurenciju, odgovornost, transparentnost i legitimitet rektora.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović kazala je da se plaši da crnogorsko društvo “nije ni politički ni kulturološki demokratski zrelo za predloženi model”. Komentarišući odgovor profesora Stojanovića da se radi o spontanoj inicijativi, Bojanić Lalović je ukazala na to da “s obzirom na činjenicu da je potpisivana onlajn, sigurno postoji negdje i server”. Pitala je i “gdje je taj server i ko je njegov tvorac”. Ona je ukazala i na to da niko nije preuzeo na sebe odgovornost da iskomunicira u vezi sa takvom inicijativom, odnosno da nema jasno navedenog inicijatora.

Bojanić Lalović je profesora Mićanovića pitala da li je bio član stručne grupe koja je radila na novom Zakonu o visokom obrazovanju i, ako jeste, zbog čega tokom tog rada nije predložio model neposrednog izbora rektora. Mićanović je odgovorio da nije bio član te grupe u posljednjem sastavu.

Stojanović govorio je o odnosu države i Univerziteta, navodeći da su vlade “preuzele titularstvo nad univerzitetima”, te da UCG ne treba da ima samo formalnu, već suštinsku autonomiju. Na pitanje Bojanić Lalović ko stoji iza inicijative, odgovorio je da je ona nastala spontano.

“Univerzitet nema strukovnu organizaciju, ona je ugašena od strane menadžmenta struktura i zamislite vi univerzitet koji nema strukovnu organizaciju. Naučnici i profesori u Crnoj Gori je nemaju. Taksisti je imaju, to vam govori o stanju svijesti i demokratije”, kazao je Stojanović.

Profesor Joksimović poručuje da “ne postoji organizovana grupa koja stoji iza inicijative i da sastav 70 potpisnika pokazuje da ona nije politički ni ideološki obojena”. O eventualnom danu neposrednih izbora govorio je kao o “jednom danu koji će da bude praznik demokratije”. On je ocijenio da Senat ne predstavlja na odgovarajući način cijelu akademsku zajednicu, navodeći kao primjer da Filološki fakultet sa oko 60 profesora predstavlja jedna osoba, dok jednog predstavnika ima i najmlađi Institut za napredne studije - sa šest zaposlenih.

Bojanić Lalović je konstatovala da očigledno “predstavnici vlasti podržavaju inicijativu”, pa je poslanika Uglješu Uroševića iz vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) pitala “zašto sami ne pokrenu izmjene preko Vlade ili Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija”. “Vi ste vlast, očigledno podržavate ovu inicijativu i borite se za nju. Zašto ne biste olakšali profesorima inicijatorima i pokrenuli ovo preko Vlade ili Ministarstva prosvjete - ići će brže”, kazala je Bojanić Lalović.

Poslanik Vladimir Bakrač na to je odgovorio da je, bez obzira na to ko je inicijativu pokrenuo, važan njen demokratski cilj. Poslanik Dragan Bojović rekao je da je inicijativa jako ozbiljna i da je treba razmotriti, ali je otvorio pitanje da li treba podnijeti direktan predlog izmjena zakona i u kojoj formi bi on trebalo da ide u proceduru.

Poslanica Branka Marković podržala je održavanje tematske sjednice, ali je poručila da treba čuti i institucionalni stav Univerziteta. “Ja sam za tematsku sjednicu, ali da čujemo i univerzitet”, kazala je Marković, dodajući da inicijativu podržava jedan dio profesora i da zato treba saslušati i predstavnike UCG.

Mićanović je nakon sastanka za “Vijesti” kazao da anonimnost prvobitne inicijative ne znači da iza nje ne stoji širi krug članova akademske zajednice. “Negdje smo svi odgovorni, odnosno zajednički u tom procesu da pokušamo da demokratizujemo univerzitet na način na koji ćemo otvoriti mogućnosti svojoj akademskoj zajednici da bira svog prvog čovjeka, odnosno rektora”, rekao je.

Prema njegovim riječima, takav sistem otvorio bi prostor za više kandidata, a akademska zajednica i studenti mogli bi da se opredjeljuju prema njihovim programima. “Lično smatram da je ovaj istorijski momenat sam pokušaj da se nešto promijeni, da se unaprijedi proces izbora ne samo rektora, već uopšte demokratizacije na univerzitetu”, kazao je Mićanović.

Prema aktuelnom modelu, nakon usklađivanja Statuta UCG sa novim Zakonom o visokom obrazovanju, Senat Upravnom odboru predlaže kandidata za rektora koji dobije najviše glasova senatora. Ako nijedan kandidat kroz tri kruga ne dobije većinu ukupnog broja članova Senata, pokreće se novi postupak izbora. Aktuelnom rektoru UCG Vladimiru Božoviću trogodišnji mandat ističe naredne godine, a postupak izbora novog rektora mora početi najmanje šest mjeseci ranije.

Rovčanin je kazao da sama inicijativa nema neposredan pravni efekat i da bi za promjenu načina izbora rektora bilo potrebno izmijeniti Zakon o visokom obrazovanju. Objasnio je da bi, ukoliko poslanici pokrenu izmjene zakona, predlog ušao u skupštinsku proceduru, nakon čega bi bio upućen matičnom odboru i Vladi na mišljenje.