Samostalnost, posao, stan – pa tek onda roditeljstvo

Odgađanje roditeljstva nije prvenstveno posljedica sebičnosti, gubitka porodičnih vrijednosti ili nespremnosti mladih da prihvate odgovornost. Ono je uglavnom racionalna reakcija na: nestabilan početak karijere, visoku nezaposlenost, privremene i sezonske poslove, visoke cijene stanova i zakupa, produženo obrazovanje, visoke troškove odgajanja djeteta, neravnomjernu podjelu porodičnih obaveza i slabljenje porodičnih mreža podrške zbog migracija – ističe demograf Miroslav Doderović.

Psihološkinja Monika Sekulović dodaje da mladi često prvo razmišljaju o rješavanju egzistencijalnih pitanja kako bi se osjećali sigurnije kao budući roditelji. Doderović napominje da brak nije isto što i roditeljstvo, ali da u Crnoj Gori vrijeme ulaska u stabilnu partnersku zajednicu ostaje važan pokazatelj. Između 1980. i 2023. godine, prosječna starost žena prilikom sklapanja prvog braka porasla je sa 23,1 na približno 28 godina, dok je kod muškaraca porasla sa 27,5 na oko 31 godinu.

Podaci Uprave za statistiku (MONSTAT) pokazuju da se za 10 godina broj sklopljenih brakova smanjio za gotovo 1.000. U 2015. godini sudbonosno „Da“ izgovorilo je 3.837 parova, a taj broj je počeo da opada. Naredne godine je vjenčano 3.178 parova, dok je 2017. broj pao na 3.272. Godine 2018. zabilježen je mali rast, sklopljeno je 3.321 brak, a 2019. godine zaključeno je 3.523. U 2020. godini vjenčalo se najmanje parova u posljednjih 10 godina, njih 2.026.

U 2021. godini sklopljeno je 3.196 brakova, 2022. njih 3.291, dok je 2023. godine na „ludi kamen“ stalo 183 para više (3.474). Veći pad zabilježen je 2024. godine, kada je sklopljeno 2.852 braka, dok je u prethodnoj godini sklopljen 2.991 brak. Prosječna starost pri sklapanju prvog braka u Crnoj Gori je već 10 godina gotovo ista. Muškarci se najčešće žene u tridesetim, a prosječna starost za brak tokom više godina iznosila je 31 godina.

Doderović ukazuje da je stopa fertiliteta od 1,8 djeteta po ženi niža od potrebnih 2,1 za dugoročnu zamjenu generacija. Kasnije sklapanje braka često podrazumijeva i kasnije rođenje prvog djeteta. Podaci pokazuju da u Crnoj Gori s godinama opada i broj živorođene djece. Prije 11 godina u Crnoj Gori rođeno je 7.386 djece, a 2016. godine taj broj je porastao na 7.569, ali je nakon toga uslijedio trend opadanja.

U 2017. godini rođeno je 7.432 djece, u 2018. 7.264, dok je 2019. broj opao na 7.223. U 2020. godini rođeno je 7.097 beba, 2021. njih 7.033, a 2022. godine 7.021. Najniži broj novorođenčadi bilježi se u prethodne tri godine, 2023. ih je bilo 7.008, a 2024. 6.977, dok je u 2025. godini broj opao na 6.925.

Doderović ističe da najvažniji ekonomski problem, u pogledu zasnivanja porodice, predstavlja nesklad između prihoda mladih i troškova osamostaljivanja. Prosječna cijena jednog kvadratnog metra novogradnje veća je od dvije prosječne mjesečne neto zarade. Kada mladi ne mogu da kupe ili iznajme odgovarajući stan, često ostaju u domaćinstvu svojih roditelja, što može ograničiti privatnost i samostalnost mladog para.

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori tokom 2025. godine iznosila je približno 2.200 eura. U Podgorici je iznosila oko 2.127 eura, a na Primorju približno 2.412 eura. Ovaj odnos podrazumijeva da se ništa ne troši, a prosječna zarada veća je od primanja velikog broja mladih koji se nalaze na početku karijere. Čak i kada mladi ne pokušavaju da kupe stan, zakup stambenog prostora može uzeti veliki dio njihovih mjesečnih prihoda.

Psihološkinja Monika Sekulović kazala je da mnogi mladi danas ne posmatraju formiranje porodice i ulazak u ulogu roditeljstva kao jedine definicije životnog uspjeha. Oni teže ličnoj autonomiji i ostvarivanju želja i potreba koje smatraju važnima prije ulaska u roditeljsku ulogu. Ipak, naglašava da i dalje veliki broj mladih donosi odluku o roditeljstvu bez prethodnog rješavanja važnih životnih pitanja, pri čemu može značajno uticati finansijsko stanje, kao i emotivna spremnost.